“Predavanje je održano na poziv Austrijske akademije nauka na Institutu za novi vijek i istraživanje savremene istorije. Izazvalo je veliko interesovanje u Beču i osim univerzitetskih profesora i studenata mogli su mu prisustvovati i svi zainteresovani građani”, istakla je Žmirićeva i dodala da joj je bila velika čast održati ovakvo predavanje.
Naglasila je da su brojna pitanja koja su uslijedila nakon jednočasovnog predavanja pokazala koliko je tema zanimljiva, odnosno do sada neistražena na takav kompletan način. Kako je pojasnila, predavanje se bazira na 100 putopisnih tekstova sa bosanskohercegovačkom tematikom, napisanih na njemačkom jeziku od 1496. do 1941. godine.
“Fokus predavanje se zasniva na prikazu BiH u okviru ‘habsburškog narativa’ i odgovara na pitanje u kojoj mjeri se u ovim tekstovima mogu prepoznati stereotipi i predrasude o BiH i ljudima sa ovih prostora, te da li i na koji način ti tekstovi pokušavaju da te stereotipe i predrasude ublaže ili možda čak i otklone”, navela je Žmirićeva.
Kazala je da je velika odgovornost održati ovakvo predavanje, jer, kako ističe, pored toga što predstavljate svoj rad naučnog radnika i istraživača, predstavljate i instituciju iz koje dolazite i državu u kojoj živite i radite.
Amira Žmirić je istraživala kako su austrijski i njemački putopisci u svojim djelima prikazali Bosnu i Hercegovinu, odnosno kako su doživjeli njene stanovnike. Samo kao drugačije ili kao potpune strance? Ovi putopisi predstavljaju za nauku značajne književne izvore.
U putopisima se može uočiti veliki broj predrasuda i stereotipa, kao i stav autora prema istima.
(Nezavisne)
