„Vjerujem da i u drugom kvartalu trebamo odredbu o kratkotrajnom radu, ali od ljeta je potrebna promjena“, rekao je prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf za Ö1-Mittagsjournal.
Kopf je stava da kratkotrajni rad ne bi smio kočiti potrebite strukturne reforme. „Stoga je nužna izlazna strategija. Dosta je slučajeva gdje kratkotrajni rad samo odgađa nezaposlenost u budućnosti. Zapošljavanja se ne smiju „gomilati“ u područjima u kojima će zaposlenici nakon krize predstavljati višak.“
Kada će zaista doći do zamaha u gospodarstvu, ovisi prije svega o cijepljenju. S obzirom na to da postoje nejasnoće i neizvjesnost, ne može se sa sigurnošću ni tvrditi kada će nastupiti gospodarski uzlet. Trenutno oko 460.000 ljudi radi po modelu skraćenog radnog vremena, dok je više od 530.000 ljudi nezaposleno. Prema Kopfu, nezaposlenost će u ožujku ove godine biti manja u odnosu na isti mjesec prošle godine. To objašnjava činjenicom da je prvi lockdown bio puno stroži i ograničeniji od sadašnjeg.
„Kako bi što veći broj ljudi mogao ponovno raditi kad stvari napokon ekonomski krenu, potrebne su kvalifikacijske mjere. Zbog nastave od kuće, s kojom se mnoga djeca i mladi ne slažu tako dobro, postoji rizik da će porasti broj slabo kvalificiranih mladih ljudi“, navodi Kopf .
Za dugotrajno nezaposlene Kopf predlaže model koji bi trebao biti sličan nekadašnjoj „Aktion 20000“. Javni sektor bi trebao snositi troškove plaća, ali ne u potpunosti. Pored toga, socijalna davanja ne bi trebala dolaziti samo od AMS-a, već i iz poreznih prihoda. Povećanje naknade za nezaposlene koje zagovara dio opozicije Kopf u osnovi drži nužnim. Međutim, Kopf ističe kako je potreban model koji će motivirati ljude da traže posao, ali u isto vrijeme osigurati im i sigurnost u vremenima bez posla.
Nema sumnje da će nakon krize uslijediti i određene promjene na tržištu rada. Vrijeme krize pokazalo je da neke poslove u osnovi moguće obavljati iz svog doma, a posljednji dogovor vlade i socijalnih partnera pokazuje da Austrija planira ići u tom smjeru.
Najavljena digitalizacija zasigurno će pridonijeti modernizaciji pa će u budućnosti veći dio poslova biti i automatiziran, prenosi kroativ.at.
(A.M.)
