„Tko izvan euro-prostora podiže gotovinu na bankomatu mora računati na troškove do 1 posto od ukupno podignutog iznosa plus na fiksnu naknadu do 2,36 eura“, upozorava Christian Prantner, nadležan za zaštitu potrošača u austrijskoj Radničkoj komori. On je pozvao Austrijance da se prije odlaska na odmor u svojim domaćim bankama informiraju koliko točno iznose naknade za podizanje gotovine na bankomatima u zemljama koje nisu u euro-zoni.
„U svakom slučaju treba izbjeći podizanje gotovine kreditnim karticama jer vas to može stajati i do 13 eura“, poručuje Prantner. Kako bi se spriječilo da tečaj po kojem se mijenjaju euri u nacionalnu valutu dotične zemlje ima negativan utjecaj, potrebno je, kako tvrdi zaposlenik austrijske Radničke komore, odmah odustati od obračuna u domaćoj valuti i na licu mjesta za obračun izabrati stranu valutu.
„Time je obračunski tečaj najčešće povoljniji nego izravan obračun podignutog iznosa u eurima“, napomenuo je Prantner.
A što se tiče kupovine kreditnom karticom, kao i debitnom karticom gdje se novac izravno povlači s tekućeg računa klijenta prilikom kupovine, u zemljama koje nisu u euro-zoni, pa tako i u Hrvatskoj, napominje se kako se, ovisno o banci, treba računati na dodatne troškove, što nije slučaj u zemljama koje su uvele euro, te tako ni u Austriji. „Kurier“ navodi kako u zemljama izvan euro-zone pristojba za kupovinu kreditnom karticom iznosi između 1,5 i 2 posto.
List također navodi i primjer troškova za one koji podižu gotovinu na bankomatima u Hrvatskoj:
„Tko u Hrvatskoj podigne sa svojom bankomat karticom 2.000 kuna u hrvatskoj nacionalnoj valuti biti će mu obračunato 267 eura, a k tome mora još pridodati i bankovni trošak do 5 eura. Tom se trošku još mora pridodati i tečajni trošak mijenjanja eura u kune“.
Pretner savjetuje Austrijancima da stalno kontroliraju svoje bankovne izvatke i eventualne sporne stavke odmah prijave svojoj banci.
Kako navode neki austrijski mediji, Pretnerovo upozorenje nije bezvezno, jer je poznato da mjenjačnice na hrvatskoj obali uzimaju basnoslovne provizije koje nerijetko izazivaju nezadovoljstvo turista, koji se kada vide koliki su iznos kuna dobili za svoje eure osjećaju prevarenima, te na transakciju gledaju kao na „lov u mutnom“. A Austrijancima, kako se ističe, sve to nije potrebno, jer su se u Hrvatsku došli odmoriti i oporaviti od koronakrize i prethodnih napornih lockdowna.
(Fenix)