Novi izvještaj OECD-a “Education at a Glance 2026”, objavljen ove sedmice, posebno se bavi stanjem nastavničke profesije. Podaci za Austriju pokazuju da je oko jedan odsto nastavničkih mjesta u osnovnim i srednjim školama bilo teško popuniti na početku školske 2024/25. godine.
Austrija ipak po ovom pokazatelju nije među zemljama sa najvećim problemom. Udio potpuno kvalifikovanih nastavnika koji su tokom 2024/25. napustili profesiju iznosio je 5,8 odsto, dok je prosjek OECD-a bio 6,4 odsto.
Problem su mladi nastavnici
Mnogo zanimljiviji podatak odnosi se na nastavnike koji ipak odluče da napuste profesiju.
Prema austrijskom Ministarstvu obrazovanja, među potpuno kvalifikovanim nastavnicima koji su napustili posao čak 69,2 odsto to je učinilo u prvih pet godina karijere. Prosjek među zemljama OECD-a i EU za koje postoje podaci iznosi 37,5 odsto.
To znači da Austrija nema samo pitanje kako privući nove nastavnike, već i kako ih zadržati nakon ulaska u profesiju.
ORF je, predstavljajući izvještaj, upravo problem mladih nastavnika izdvojio kao jednu od važnijih slabosti austrijskog obrazovnog sistema.
Nastavnici rade oko 41 sat sedmično
Prema OECD-u, nastavnici u Austriji rade prosječno 41,5 sati sedmično. To je gotovo isto kao i kod drugih zaposlenih sa fakultetskim obrazovanjem, koji rade prosječno 41 sat.
Austrijski nastavnici osnovnih škola imaju 783 sata nastave godišnje, nešto više od prosjeka OECD-a od 770 sati. U nižim razredima srednjih škola imaju 625 sati nastave godišnje, dok je prosjek OECD-a 710.
Osim same nastave, njihov posao uključuje pripremu časova, ocjenjivanje, administraciju i druge obaveze.
Austrija ulaže više u obrazovanje
Izvještaj istovremeno pokazuje da problem nije jednostavno u tome što Austrija premalo ulaže u školstvo.
Državna potrošnja po učeniku od osnovnog do visokog obrazovanja iznosila je 2023. godine oko 20.385 dolara prema paritetu kupovne moći, dok je prosjek OECD-a bio 13.601 dolar.
Austrija takođe ima relativno visok udio kvalifikovanih nastavnika. U 2024/25. godini 6,7 odsto nastavnika u osnovnim i srednjim državnim školama nije imalo punu kvalifikaciju, u poređenju sa 9,1 odsto na nivou OECD-a.
Problem i kod završavanja srednje škole
OECD upozorava i na drugi podatak koji privlači pažnju.
Udio mladih od 25 do 34 godine u Austriji koji nemaju završeno srednje obrazovanje porastao je sa 10 na 11 odsto između 2015. i 2025. godine, dok je na nivou OECD-a dugoročno zabilježen suprotan trend.
Istovremeno, Austrija ima visok nivo ulaganja u obrazovanje i veliki broj učenika uključenih u sistem, što pokazuje da izazovi nisu samo pitanje dostupnosti obrazovanja, već i njegovog kvaliteta i zadržavanja učenika do završetka školovanja.
Šta dalje?
OECD-ov izvještaj tako daje nešto složeniju sliku nego što bi se moglo zaključiti iz priče o “nedostatku nastavnika”.
Austrija trenutno ima relativno dobru popunjenost nastavničkih mjesta i manji ukupni odlazak iz profesije nego prosjek OECD-a. Međutim, činjenica da veliki dio onih koji ipak odlaze to čini već u prvih pet godina ukazuje na problem dugoročnog zadržavanja mladih nastavnika.
Za austrijsko školstvo zato ostaje ključno pitanje kako poboljšati uslove rada i učiniti profesiju dovoljno privlačnom da novi nastavnici u njoj i ostanu.
