Žene žrtve porodičnog ili seksualnog nasilja često traže pomoć unutar zdravstvenog sistema: 27 % Austrijanki koje su iskusile nasilje u vezi, posjetile su bolnicu ili neku od liječničkih ordinacija, utvrdilo je istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) 2014. godine. Medicinsko osoblje igra jednu od ključnih uloga pri ranom prepoznavanju naznaka nasilja kao i pružanju psihosocijalne pomoći žrtvama nasilja.
Beč je prije deset godina kao prva austrijska pokrajina odgovorio na ovu činjenicu zakonskim mjerama: od prvog januara 2009. godine bečki Zakon o bolničkim ustanovama i lječilištima nalaže i obavezno uspostavljanje grupa za zaštitu žrtava nasilja u centralnim i bolnicama sa specijaliziranim težištem. Ove grupe podrazumijevaju i angažman ginekologa, traumatologa i psihijatara, njegovatelje kao i psihološko i psihoterapeutsko zbrinjavanje. Njihov je zadatak rano prepoznavanje naznaka sexualnog, psihičkog i fizičkog zlostavljanja kod odraslih žrtava, i to prije svega žena, kao i senzibiliziranje uposlenika u bolnicama za ovu problematiku.
Medicinsko osoblje koje žrtvama nasilja pristupa s poštovanjem i sa puno razumijevanja može značajno doprinijeti detabuizaciji teme porodičnog nasilja. Žrtve se često plaše da bi okolina njihovu patnju mogla bagatelizirati, ali i prešutjeti. Gradska povjerenica za pitanja ženske problematike Kathrin Gaal odaje priznanje bolnicama koje su se posvetile zaštiti žrtava: “Educirano i senzibilizirano medicinsko osoblje pridonosi tome da žene žrtve porodičnog ili sexualnog nasilja bolnice promatraju kao mjesto na kojem ih se poštuje i razumije. Bolničko osoblje obavlja važan posao kako bi pomogli ženama u opasnosti. Preuzimanje odgovornosti za zaštitu žrtava takodjer je i bitan signal za društvo.”
Izvještaj o zaštiti žrtava: Zbrinjavanje žrtve nasilja u medicinskom smislu traje 85 minuta
Novi Izvještaj o zaštiti žrtava tematizira svakodnevnu primjenu zakonskih odredbi u klinikama te kakvi su okvirni uslovi rada grupe za zaštitu žrtava. Primjena zakonskih odredbi donosi i izazove u praksi: pored aspekta lijecenja i zbrinjavanja žrtve potrebno je organizirati i edukacije, razviti standardiziran protokol tretiranja pacijenata i pacijentkinja žrtava nasilja kao i posvetiti se dugim razgovorima sa njima koji iziskuju dosta vremena.
Izvještaj su sačinili Program grada Beča za zaštitu zdravlja žena i Linija za pomoć, koja ženama stoji na raspolaganju 24 sata u suradnji sa grupama za zaštitu žena iz deset bečkih bolnica. Izvještaj sadrži sažete rezultate ispitivanja fokusnih grupa kao i jedne ankete unutar devet grupa za zaštitu žrtava nasilja u 9 bolnica kao i primjere iz prakse bečkih bolnica te najvažnije principe koji pokazuju na koji način je omogućeno funkcioniranje grupa za zaštitu žrtava nasilja u bolnici,
Zaključak izvještaja je taj da zakonske odredbe po pitanju grupa za zaštitu žrtava nasilja predstavljaju izazov na bolnice buduci da su potrebni i prostorni i personalni resursi kao i podrška bolničke uprave kako bi ideja grupa za zaštitu žrtava nasilja trajno postala dio bolničkih usluga.
Izvještaj će biti predstavljen 4. decembra u Bečkoj vijećnici u okviru kongresa “Postati vidljiv(a)!” (“Sichtbar werden!)
Izvještaj (na njemačkom jeziku op.p.) može se skinuti putem sljedećeg linka:
https://www.wien.gv.at/menschen/frauen/pdf/opferschutzreport.pdf
