“Izbjeglička ili migrantska kriza” je u mnogim zemljama EU uticala na stvaranje jakih desno-populističkih opozicionih stranaka i to se može vidjeti u Francuskoj, Holandiji, Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj, piše DW i dodaje da su u nekim državama desničarski populisti dio vlasti, kao u Belgiji, Finskoj, Austriji i Grčkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, a odnedavno i u Italiji.
Potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans sa zabrinutošću upozorava da bi osnaženi desničarski populisti i neriješeno pitanje migracija mogli dovesti ne samo do krize vlade u Njemačkoj, već i da bi mogli ugroziti jedinstvo EU.
“Kada se pogleda razvoj situacije u posljednjih nekoliko godina, vidi se kako su migracije tema koja je EU dovela na rub ponora. Migracije igraju ključnu ulogu u svakoj zemlji članici, bez obzira o kojoj i kakvoj je zemlji riječ”, rekao je Timermans u u Evropskom parlamentu.
Za Štefana Lenea, stručnjaka za evropska pitanja u Karnegi fondaciji u Briselu, jasno je da je migrantska kriza postala dio poslovnog modela populističkih stranaka, koje su pronašle temu kojom mogu probuditi emocije koje dovode do jake polarizacije.
“Zato oni ne odustaju od ove teme”, smatra Lene.
On za DW kaže da rješenje vidi samo u tome da pojedine zemlje svoje nacionalne interese stave u drugi plan te da prije svega pokažu solidarnost, jer se “samo na evropskom nivou može naći cjelovito i održivo rješenje”.
Od 2015. godine, broj izbjeglica i migranata koji dolaze u Grčku, Italiju i Njemačku naglo je pao za oko 75 odsto, politika prema migrantima je postala znatno restriktivnija, međutim populističke stranke i vlade i nadalje izazivaju osjećaj kod ljudi da su granice preplavljene izbjeglicama.
Lene objašnjava da je to zbog toga što se traumatski šok pokazao efektivnim.
(Tanjug)
