Kako se navodi u tekstu, globalni bezbjednosni vakuum omogućio je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu da značajno ojača poziciju svoje zemlje na svjetskoj sceni, prvenstveno kroz ekspanziju namjenske industrije i izvoz oružja.
Iako britanski list u svom tekstu napominje i unutrašnja politička previranja i pritiske na opoziciju u Turskoj, analitičari ističu da je u fokusu međunarodne zajednice sada prvenstveno turska vojna i industrijska moć.
Prema pisanju Telegrafa, Erdogan vješto koristi trenutni “narušeni globalni poredak”, od rata u Ukrajini do diplomatskih promjena pod američkom administracijom Donalda Trampa, kako bi Tursku učinio nezaobilaznim partnerom.
Britanski list naglašava da Turska maksimalno koristi bezbjednosnu transformaciju na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta, dok se mnoge države se u potrazi za vojnom opremom okreću upravo Ankari.
Telegraph izdvaja nekoliko ključnih ugovora koji ilustruju ovaj rastući trend:
Irak: U maju ove godine, Irak je potpisao sporazum o kupovini 20 turskih sistema protivvazdušne odbrane. Kako se navodi, ovo predstavlja veliku promjenu za zemlju koja se dugo oslanjala isključivo na SAD.
Indonezija: Zbog zabrinutosti usljed preusmjeravanja američkih vojnih resursa na Bliski istok, Indonezija je postala prvi strani kupac turskih bespilotnih borbenih letjelica Bayraktar Kızılelma. Dogovorena je kupovina do 60 letjelica, a isporuka se očekuje od 2028. godine.
Portugal: Turska je obezbijedila i ugovor o isporuci dva vojna broda za podršku Portugalu, što predstavlja prvi ovakav turski izvoz jednoj članici NATO-a i Evropske unije.
Pod Erdoganovim vođstvom, Turska, koja se već može pohvaliti drugom najvećom vojskom u NATO-u (odmah iza SAD), postala je 11. najveći izvoznik oružja na svijetu. Poseban fokus stavljen je na tehnologiju dronova, koji se izvoze u brojne zemlje širom svijeta.
Stručnjaci za britanski list ističu da je turska vojna oprema “testirana u borbi”, što Erdoganu omogućava sklapanje brojnih odbrambenih partnerstava. Gonul Tol, direktorka turskog programa na Institutu za Bliski istok u Vašingtonu, pojašnjava da ovakav razvoj događaja donosi značajna finansijska sredstva koja su prijeko potrebna turskoj ekonomiji u trenucima visoke inflacije.
Osim namjenske industrije, Telegraph navodi da Turska ima ambiciju da postane i glavno trgovinsko čvorište za energente, rudarenje kritičnih minerala i pomorske rute. Sam turski predsjednik je nedavno izjavio da “cilj Turske nije da ostane posmatrač, već da promijeni pravila igre u ovoj konkurenciji”.
Iako je u januaru ove godine Turska bila najizloženija zemlja NATO-a zbog blizine Irana i eskalacije sukoba, situacija se drastično promijenila. Prema procjenama koje prenosi britanski medij, kada Erdogan u julu bude domaćin velikog samita ovog bezbjednosnog saveza, govoriće sa znatno jače pozicije i s polugama moći nad mnogim državama koje ranije nije imao.
Zapadne zemlje i saveznici u NATO-u, kako se zaključuje u tekstu Telegrapha, sve manje pažnje posvećuju unutrašnjoj politici Turske, dok se njihov fokus prebacuje na tehnička i strateška pitanja, prvenstveno na kapacitete Turske za proizvodnju dronova i njenu snažnu proizvodnu bazu.
