EU upozorava: Spremite se za najgore, ovo će biti duga kriza

Evropska unija priprema se za dugotrajni energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku te razmatra sve mogućnosti, uključujući racionalizaciju goriva i aktiviranje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, izjavio je komesar EU za energetiku. Gotovo potpuno zatvaranje ključnog Ormuskog moreuza i napadi na infrastrukturu u Persijskom zalivu izazvali su haos na energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i podstaknulo strahove oko dugoročne sigurnosti snabdijevanja, piše Financial Times.

Komesar Dan Jorgensen upozorio je da Evropu čeka dugo razdoblje nestabilnosti. “Ovo će biti duga kriza… cijene energije ostaće vrlo visoke veoma dugo”, rekao je, dodavši da za neke “kritičnije” proizvode “očekujemo da će u nadolazećim nedjeljama biti još i gore”.

“Retorika i riječi koje sada koristimo ozbiljnije su nego što su bile ranije u krizi”, istakao je Jorgensen. “Prema našim analizama, ovo će zasigurno potrajati i zemlje članice moraju obezbijediti sve što im je potrebno.”

Pripreme za najgori scenario

Iako EU još nije u “krizi sigurnosti snabdijevanja”, Brisel izrađuje planove za suočavanje sa “strukturnim, dugoročnim posljedicama” sukoba. Jorgensen je naglasio da se Unija “priprema za najgore scenarije”, iako još nije došlo do potrebe za racionalizacijom ključnih proizvoda poput mlaznog goriva ili dizela. “Bolje je biti spreman nego poslije žaliti”, poručio je.

Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se energetski šok osjeća širom svijeta, podstičući inflaciju i usporavajući privredni rast. Zbog toga su vlade prisiljene da izrađuju planove za podršku potrošačima, a neke države i ponovno aktivirati termoelektrane na ugalj.

Avio-kompanije posebno su izrazile zabrinutost zbog snabdijevanja mlaznim gorivom. Na pitanje o mogućnosti ublažavanja propisa kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD ili dopustilo veće miješanje etanola u automobilsko gorivo, Jorgensen je odgovorio da “još nismo u situaciji da smo prilagodili ili promijenili bilo koje od naših postojećih pravila”. EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo; u EU tačka smrzavanja iznosi -47 Celzijusovih stepeni, a u SAD -40.

Ipak, dodao je: “Razmatramo sve mogućnosti. Jasno je da ćemo, kako se situacija bude zaoštravala, morati sve ozbiljnije razmotriti i zakonske alate koji su nam na raspolaganju.”

Aktiviranje strateških rezervi

Jorgensen je takođe rekao da “neće isključiti” još jedno aktiviranje strateških energetskih rezervi “ako situacija postane teža”. Zemlje članice EU učestvovale su prošlog mjeseca u dosad najvećem povlačenju nafte iz strateških rezervi u istoriji, u pokušaju da se obuzda rast cijena.

Komesar nije želio podijeliti “tačnu analizu” EU o tome kada bi novo povlačenje moglo biti potrebno, ali je naglasio da se situacija shvata vrlo ozbiljno. “Spremni smo to učiniti kada i ako postane nužno”, rekao je.

“Moramo zadržati sve opcije otvorenima. Ako se zaista, kao što predviđam, radi o dugotrajnoj krizi, ti će nam alati trebati i kasnije”, dodao je. “To se mora učiniti u pravom trenutku i mora biti razmjerno.”

Jorgensen je ponovio svoj stav da ove godine neće biti izmjena u zakonodavstvu EU koje bi zaustavile uvoz ruskog ukapljenog prirodnog gasa(UPP). Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za obezbjeđivanje dodatnih zaliha prihvatljivo jer oni djeluju na “slobodnom tržištu”.

Pročitajte još

Popularno