“Kapitalizam. Vrijeme je za reset”, stoji velikim crnim slovima na žutoj naslovnici, a ispod piše “Biznis mora donositi profit, ali mora služiti i svrsi”, stoji ispod naslova.
Kritika liberalno-kapitalističkog modela
Cilj kampanje je promocija jačanja svrhovitosti korporativnog poslovanja, a kako bi obilježili ovu promjenu, na jedan dan su prestali naplaćivati pretplatu.
“Liberalno-kapitalistički model je donio mir, blagostanje i tehnološki razvoj u posljednjih 50 godina i drastično smanjio siromaštvo i doveo životni standard na višu razinu. Međutim, u desetljeću nakon globalne financijske krize ovaj se model našao pod pritiskom, posebno njegov naglasak na maksimaliziranje dobiti i vrijednosti za dioničare. Ova načela dobrog poslovanja su svakako nužna, ali se nisu pokazala i dovoljnima”, napisao je urednik Financial Timesa Lionel Barber.
Objasnio je kako je, ukratko, potrebno reformirati kapitalistički model poslovanja na način da zadovoljava i druge ciljeve osim ostvarenja profita.
FT: Kapitalizam je već pokazao kapacitet za reforme
“Dugoročno zdravlje kapitalizma utemeljenog na načelima slobodnog tržišta ovisit će o tome može li se postići dobit, ali uz svrhu. Kompanije će shvatiti kako ta kombinacija zadovoljava i njihov interes, kao i onaj njihovih kupaca i zaposlenika. Bez ove promjene buduće liječenje bi moglo postati znatno teže i bolnije. Kapitalizam temeljen na slobodnom tržištu već je pokazao kako ima zadivljujući kapacitet da se iznova reformira. Kao što je povjesničar i političar Thomas Babington Macaulay mudro zamijetio, ‘ponekad je nužno reformirati, kako bi se zadržalo’. Danas je svijet dosegao taj trenutak u vremenu. Vrijeme je za resetiranje”, zaključio je Barber.
Ovu kampanju osmislila je kreativna agencija Brooklyn Brothers, a čitatelje žele potaknuti serijom tekstova o etici investiranja, manama velikih tehnoloških tvrtki i budućnosti korporacija bez granica.
Osim riječi urednika, Financial Times je objavio još nekoliko članaka na tu temu u ovom specijalnom broju, objavljenom 16. rujna. Posebno je zanimljiv članak Martina Wolfa koji je u novinskom izdanju naslovljen “Spašavanje kapitalizma od rentijera”, a u elektronskom izdanju “Zašto namješteni kapitalizam šteti liberalnoj demokraciji”.
“Dinamična kapitalistička ekonomija daje svima vjeru da mogu sudjelovati u raspodjeli dobrobiti. Umjesto toga, slaba konkurencija, mizeran rast produktivnosti, veliko raslojavanje i degradirana demokracija iznevjerili su stanovništvo”, upozorava ovaj novinar FT-a.
“Dakle, zašto ekonomija ne daje željene rezultate? Odgovor leži, jednim dijelom, u usponu rentijerskog kapitalizma. U ovom smislu ‘renta’ znači nagrada iznad i poviše onih koje su potrebne kako bi se potakla željena ponuda dobara, usluga, zemlje ili radne snage. ‘Rentijerski kapitalizam’ znači ekonomiju u kojoj tržišna i politička moć dopušta privilegiranim pojedincima i biznisima da ekstrahiraju veliki dio te rente od svih ostalih”, obrazložio je Wolf.
Elizabeth Warren također želi spasiti kapitalizam od njega samoga
Stajalište FT-a podsjeća na ambiciozni plan koji je lani iznijela američka senatorica i demokratska kandidatkinja za predsjednicu, Elizabeth Warren. Njen prijedlog zakona o odgovornom kapitalizmu, naime, također želi na neki način spasiti kapitalizam od njega samog.
Odgovorni kapitalizam bi po demokratskoj senatorici, koja se istaknula žestokom kritikom velikih banki nakon financijske krize 2008. i zahtjevima za strožu regulaciju financijskog sektora, uključivao redistribuiranje znatnog dijela prihoda velikih korporacija od dioničara i članova uprave prema radnicima, koji bi činili 40% upravnog vijeća tih tvrtki.
“Korporacije su (ranije) tražile uspjeh na tržištu, ali također su prepoznavale svoje obveze prema zaposlenicima, kupcima i zajednici”, ustvrdila je Warren u svom komentaru na tu temu u Wall Street Journalu te dodala kako su to prije nekoliko desetljeća prestale raditi i fokusirale se isključivo na što veće moguće bogaćenje svojih dioničara.
A tu su, dakako, i ljevičarski ekonomisti koji su posljednjih godina privukli popriličnu svjetsku pozornost svojim prijedlozima za reformu kapitalizma: Thomas Piketty, koji je u svojoj knjizi Kapital u 21. stoljeću objasnio na koji način dolazi do sve veće nejednakosti zbog koncentracije kapitala u rukama najbogatijih, zatim Janis Varufakis, koji se kao grčki ministar financija proslavio svojim protivljenjem “dužničkom ropstvu” u koje su zemlje poput Grčke uvučene, te nobelovac Joseph Stiglitz, koji već desetljećima kritizira “tržišne fundamentaliste”.
Stiglitz je nedavno objavio knjigu Ljudi, moć i profit, a zanimljivo je da je ugledni liberalni časopis Economist objavio odlomak te knjige pod naslovom: “Ako je kapitalizam slomljen, možda ga se može popraviti.”
Igor Rudan: Euforija kapitalizmom nije potpuno opravdana
Igor Rudan, ugledni hrvatski znanstvenik, doktor genetike i javnog zdravstva, član britanske akademije znanosti The Royal Society te savjetnik brojnih međunarodnih organizacija, komentirao je ovaj zaokret na svom Facebook profilu.
(Index.hr)
