Zatvaranje Ormuskog moreuza zbog rata između SAD, Izraela i Irana prepolovilo je globalnu ponudu nafte, a avio-kompanije se suočavaju sa paradoksom koji bi mogao da preoblikuje industriju kakvu poznajemo – gorivo je postalo veoma skupo, a naduvane cijene karata guše potražnju koja bi trebalo da je spasi.
Cijena mlaznog goriva u februaru je bila oko 96 dolara po barelu. Do 20. marta skočila je na 197 dolara – više nego udvostručena za samo mjesec dana. Čak i tokom izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine, mlazno gorivo nije dostiglo takav vrhunac. Taj skok se direktno prevodi u ogromne troškove: punjenje goriva boinga 737-800, koje je 27. februara koštalo oko 17.000 dolara, koštalo je više od 27.000 dolara nedjelju dana kasnije.
Prema Biznis insajderu, dvadeset najvećih avio-kompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata. Prije nego što je sukob počeo, vazduhoplovna industrija predviđala je rekordne profite od 41 milijarde dolara u ovoj godini. Izvršni direktor Junajted erlajnsa Skot Kirbi najavio je otkazivanje oko pet posto planiranih letova u prvoj fazi.
“Realnost je da su se cijene mlaznog goriva više nego udvostručile u posljednje tri nedjelje i ne znamo kako će se sve razvijati”, napisao je zaposlenima. Ako visoke cijene potraju, godišnji troškovi kompanije će porasti na milijarde dolara.
Savršena oluja
Rigas Doganis, predsjednik Grupe za upravljanje avio-kompanijama, kaže da se plaši da mnoge kompanije neće moći da izdrže situaciju.
“Avio-kompanije se suočavaju sa egzistencijalnim izazovom. Moraće da smanje cijene kako bi stimulisale povećanu potražnju, dok ih viši troškovi goriva guraju ka višim cijenama. Savršena oluja”.
Analitičari Dojče banke idu još dalje: “Bez kratkoročnog olakšanja, avio-kompanije širom svijeta mogle bi biti prinuđene da prizemlje hiljade aviona, dok bi finansijski najslabiji prevoznici mogli da obustave operacije”.
Nije samo pitanje cijene, već i fizičke dostupnosti goriva. Patrik Pujane, izvršni direktor kompanije TotalEnergs, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije u Evropu: “Kriza zaista počinje da utiče na kupce. Sve će zavisiti od toga koliko će ovaj sukob trajati. Mogli bismo imati veoma, veoma dramatične posljedice”.
Za evropske putnike koji planiraju odmor, poruke su zabrinjavajuće. Kenton Džarvis, izvršni direktor kompanije Izi džet, upozorio je:
“Siguran sam da ćemo letjeti još nedjelju ili dvije. Vjerovatno tri. Jesam li siguran četiri nedjelje? Niko mi ne može reći šta da očekujem, a ljeto je pred vratima”.
Skuplje karte
Analitička firma OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mjeseca 2026. već 24 posto više u poređenju s istim razdobljem prethodnih godina. Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cijena od 10 do 20 posto, a najizloženiji su oni koji kupuju karte neposredno prije leta.
Američki predsjednik Donald Tramp poručio je zemljama koje mu se ne žele pridružiti u borbi protiv Irana da “ne mogu dobiti mlazno gorivo zbog Ormuskog moreuza” i da “idu nabaviti vlastitu naftu”.
Evropski odgovori su neujednačeni. Mnoge države smanjuju davanja na gorivo ili određuju fiksne cijene u kojima preuzimaju dio troška. EU trenutno razmatra opšte mjere za energetsku krizu, ali one nisu dizajnirane posebno za avio-kompanije. Evropska komisija je državama članicama signalizirala da se pripreme za dugotrajne poremećaje tržišta energije i razmatra ponovno uvođenje alata iz 2022, poput ograničavanja cijena energije ili smanjenja poreza. Energetski povjerenik Dan Jørgensen otišao je korak dalje kontroverznim prijedlogom da Evropljani manje putuju i rjeđe lete kako bi se uštedjelo gorivo.
Vazduhoplovna industrija preživjela je naftne krize sedamdesetih, kolaps nakon 11. septembra i pandemijsko zaustavljanje 2020. Svaki put se prilagodila.
Ova kriza razlikuje se po razmjeri i složenosti: rute su blokirane, gorivo je oskudno, a računi već stižu. Za evropskog turistu koji planira odlazak na ljetovanje avionom, poruka je jasna – karte će biti skuplje, letova manje, a kraj neizvjesnosti daleko je.
