U poređenju s prvim tromjesečjem, privredna aktivnost se, prema istim podacima, smanjila 14,9 odsto. Riječ je o rekordnom padu hrvatskog BDP-a, znatno većem nego u posljednjoj recesiji.
Preliminarni podaci DZS-a pokazuju da su u drugom tromjesečju potonule sve sastavnice BDP-a, s izuzetkom državne potrošnje koja je zabilježila neznatan rast od 0,7 odsto na godišnjem nivou. Tako je lična potrošnja pala 14 odsto, investicije su potonule 14,7, a izvoz roba i usluga čak 40,6 odsto, dok se uvoz roba i usluga smanjio 28,1 odsto, prenosi Index.hr.
Ovo je ujedno smatra i najvećim padom od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 odsto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne finansijske krize.
Posljedica ‘lockdowna’
Smatra se da je rekordni pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) posljedica karantina, u kojem je hrvatska privreda bila “zaključana”, a aktivnosti svedene na minimum. Uslijedilo je postupno “otključavanje” privrede, tokom kojeg su restriktivne mjere ublažavane, ali mnoge kompanije to nisu ni dočekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda, piše Index.hr.
Pored navedenih rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina, jer je kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.
Ipak, “otključavanje” privrede i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je uticaj koronakrize na tržište rada, ali preduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu.
Otkazi i manje plate građanima ruše životni standard građana, kojima zbog toga ostaje manje novaca za potrošnju, piše Index.hr.
Finansijsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja moratorija na kredite, gdje je država mjerama isplate podrška za plaće zaposlenih pokušala sačuvati što je moguće više radnih mjesta.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera, pa su preduzetnici i ekonomisti prinuđeni da od vlade traže da konačno krene u reforme koje će u Hrvatskoj stvoriti bolje okruženje za poslovanje i bazu za rast standarda.
(N.S/ dunav.at)
