Spominju Bugarsku i Kipar
Dva insajdera iz iranskog režima potvrdila su za Financial Times da su iranske oružane snage već procijenile mogućnosti za udare na američke vojne ciljeve u zemljama jugoistočne Evrope, poput Bugarske, koja je prošlog mjeseca odobrila korištenje svoje avio-baze Bezmer za američke avione-cisterne. Jedan od sagovornika dodao je da je među potencijalnim metama za odmazdu i Kipar, gdje se nalazi britanska vojna baza koja je još u martu bila na meti napada dronom.
Osim ciljeva na evropskom kontinentu, izvori navode kako su iranske snage razradile i planove za sabotažu podmorskih optičkih kablova u Ormuskom moreuzu u slučaju eskalacije. Ovakve prijetnje odražavaju prkosno raspoloženje u Teheranu, gdje unutar samog režima mnogi nastavak totalnog rata više ne smatraju pitanjem izbora, nego samo pitanjem trenutka.
Prekid pregovora i prijetnje širenjem rata
Pregovori o deblokadi strateški važnog moreuza potpuno su zapeli, a iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamneji prošle je sedmice na ključne bezbjednosne i vojne pozicije postavio radikale. Donald Tramp u utorak je poručio da se s Teheranom “ne vode nikakvi razgovori niti su oni u planu”. Istovremeno, komandanti Islamske revolucionarne garde otvoreno prijete da će u novom otvorenom sukobu napustiti dosadašnju praksu gađanja američkih baza i naftnih postrojenja na Bliskom istoku te udariti znatno dalje.
Revolucionarna garda prošlog je mjeseca zaprijetila i Velikoj Britaniji zbog toga što dopušta američkoj vojsci korištenje svojih baza, poručivši da će “svaka baza s koje krene napad na iranski teritorij biti smatrana legitimnom metom”. Ipak, Sidharth Kaushal iz londonskog instituta RUSI smatra da je prijetnja iranskih raketa europskim ciljevima “stvarna, ali ograničena”, navodeći da bi iranski balistički projektili srednjeg dometa, poput onih iz serije Šahab, teško napravili ozbiljniju štetu na većim udaljenostima.
Iranska odmazda zavisiće od poteza Vašingtona, naglašavaju režimski izvori za Financial Times. Jedan od njih navodi da Teheran priprema plan širenja sukoba ako Tramp ostvari prijetnje o razaranju iranske infrastrukture, nakon što je američki predsjednik najavio da će za svaki napadnuti brod u moreuzu uništiti iranski most ili elektranu. “Ako SAD odu predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći iz regije i pogoditi i Evropu”, poručio je drugi izvor.
Poruka Evropi kroz precizne udare
Teheran je već pokazao spremnost za gađanje udaljenih meta; nakon što su SAD i Izrael u februaru pokrenuli rat, Vašington je optužio Iran za ispaljivanje raketa prema američko-britanskoj bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu, udaljenoj čak 4.000 kilometara, premda nijedna nije pogodila cilj.
Turska je u martu objavila da je NATO-ova protivvazdušna odbrana presrela nekoliko iranskih balističkih projektila, dok je britanska baza Akrotiri na Kipru istog mjeseca pogođena dronom za koji zapadni zvaničnici vjeruju da su ga lansirale grupe pod kontrolom Irana.
Izvori Financial Timesa ističu da je nedavni napad na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji udar dugog dometa koji je Iran dosad izveo. “To je ujedno bila i poruka Evropi: i ona može primiti rakete pa bi trebalo dobro da razmisli gdje stoji u ovom ratu. Velika greška, poput napada na našu infrastrukturu, mogla bi preliti rat izvan regije ravno u Evropu”, rekao je insajder za FT.
Privremeni sporazum koji su SAD i Iran postigli u junu propao je prošlog mjeseca nakon novih napada na brodove u Ormuskom moreuzu i međusobnih optužbi za kršenje dogovora, što je dovelo do novog talasa razmjene vatre i ponovne američke pomorske blokade iranskih luka. Nedjelje diplomatskih napora nisu donijele pomak, a Tramp je sve frustriraniji pat-pozicijom.
Domet raketa i uloga proiranskih milicija
Vojni stručnjaci napominju da bi Iran za gađanje udaljenijih ciljeva morao smanjiti bojeve glave na svojim teškim raketama kako bi dosegnule toliku udaljenost, zbog čega bi šteta bila minimalna, pa procjenjuju da je za Teheran znatno opasnije djelovanje preko proksija u Iraku, Libanu i Jemenu.
Douglas Barrie iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) ističe kako pokušaji udara na Diego Garciju pokazuju da Iran ima oružje dometa većeg od 2.000 kilometara, ali ostaje pitanje koliko takvih projektila uopšte posjeduje i kolika im je stvarna preciznost na krajnjim granicama dometa.
Unutar samog iranskog režima dio zvaničnika strahuje da Teheran precjenjuje svoje snage, dok tvrda linija smatra da se Vašingtonu ne može vjerovati i da mu treba nanijeti toliku štetu da se prisili na poštivanje budućeg dogovora.
“Luđi smo od vas”
Tome u prilog ide i imenovanje bivšeg komandanta Revolucionarne garde Mohsena Rezaeija na čelo bezbjednosnog sistema, što analitičari vide kao znak da su diplomate poput pregovarača Mohammada Baghera Ghalibafa gurnuti u drugi plan.
“Iran šalje jasnu poruku: ako se ne možete dogovoriti s Ghalibafom, moraćete imati posla s Rezaejem”, zaključio je drugi sagovornik za Financial Times, saževši stav režima riječima: “Nemojte se ljutiti, jer mi smo luđi i bjesniji od vas”, prenosi Index.hr
