Gotovo svaki deseti mladi čovjek starosti između 20 i 24 godine u Njemačkoj nije zaposlen, niti se školuje za neko zanimanje. To su podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku, a koji se zasnivaju na poređenju sa podacima evropskog zavoda za statistiku Eurostat. Navodi se da je procenat ove kategrije mladih u ovoj starosnoj grupi porastao sa 8,8 odsto 2022. godine – na sadašnjih deset odsto.
Među pogođenima je veći udio žena nego muškaraca, kao i mladih koji žive u gradovima u odnosu na mladež koja živi na selu, prenosi DW.
Razlozi su različiti
Zašto mladi ljudi između 20 i 24 godine nisu obuhvaćeni ni obrazovanjem ni zaposlenjem može imati različite razloge.
Za Njemačku su o tome dostupni podaci iz nacionalnog izvještaja o obrazovanju za 2024. godinu: 25% mladih je tražilo posao i oni se vode kao nezaposleni. Njih 6% je uskoro trebalo da započne stručnu obuku ili studije, dok je 4% mladih čekalo na novi posao.
Najveći udio mladih starosti od 20 do 24 godine koji nisu ni zaposlni niti se školuju – njih 66% – nije bilo dostupno tržištu rada i oni se vode kao ekonomski neaktivna lica.
Kao razlog ekonomske neaktivnosti njih 20% je navelo obaveze oko njege bližnjih (a to su najčešće djeca), a 18% zdravstvena ograničenja. Dodatnih 17% nije tražilo posao iz razloga povezanih sa obrazovanjem, vjerovatno zato što su čekali na mjesto za studije ili stručnu obuku.
Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend donosi velike rizike za društvo – od političke frustracije mladih do gubitka prijeko potrebne stručne radne snage na tržištu.
Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Fondacije Hans Bekler ocijenio je ovaj društveni razvoj u Njemačkoj kao “zabrinjavajući”. Za mlade ljude koji se nađu u takvoj situaciji to znači “neizvJesnu perspektivu za budućnost i najvJerovatnije trnovit put u poslovni život”, kazala je direktorka WSI Betina Kolrauš.
“Za njemačko tržište rada to znači da se gubi važan stručni kadar.”
Kolrauš dodaje da je neophodno ponuditi dobre mogućnosti za stručno obrazovanje, kao i dalju podršku kako bi mladi ljudi pronašli mjesto za stručno osposobljavanje u kompanijama, a zatim uspješno prešli i na tržište rada.
Rumunija predvodi neslavnu statistiku
Ipak, ovaj negativni trend u Njemačkoj je, u poređenju sa drugim zemljama, i dalje ispod prosjeka Evropske unije, koji iznosi 12,9 odsto.
Najniži procenat mladih koji koji nisu zaposleni i ne školuju se u starosnoj grupi od 20 do 24 godine ima Holandija, sa 5,6 odsto. Slijede Švedska sa 7,3 i Češka sa 7,6 odsto.
Najveći procenat mladih u ovoj starosnoj grupi koji nisu zaposleni i ne školuju se bilježi Rumunija, sa 22,8 odsto. I u Bugarskoj (17,3 odsto) i Francuskoj (16,2 odsto) veliki broj mladih nema posao niti mjesto za stručno osposobljavanje.
