Iako najavljen za sredinu aprila, godišnji izvještaj će biti objavljen najvjerovatnije tek 29. maja.
Odlaganje izvještaja moglo bi da poremeti očekivani kalendar događaja kada je riječ o otvaranju novih poglavlja u pregovorima za Srbijom na međuvladinoj konferenciji u junu.
Za odluku o broju novih poglavlja u pregovorima sa Srbijom sredinom juna na raspolaganju će biti samo dvije ili tri nedjelje.
Srbija ima pet poglavlja u proceduri odlučivanja, a do sada je za vrijeme jednog predsjedavanja otvarala najviše dva.
Srđan Cvijić sa Instituta za otvoreno društvo iz Brisela kaže da nije riječ samo o odlaganju godišnjih izvještaja, već i o tome da lideri Zapadnog Balkana neće biti pozvani da prisustvuju evropskom samitu u Sibiu za vrijeme rumunskog predsjedavanja.
Analitirači u Briselu ocjenjuju da će od rezultata evropskih izbora zavisiti i pravac politike proširenja EU na Zapadni Balkan.
“Nećemo imati kao do sada solidnu većinu dve najveće političke grupe – Narodne partije i socijalista. Moraće možda da uđe treća i četvrta politička grupa u tu jednačinu, što bi značilo možda odgađanje formiranja nove Evropske komisije”, dodaje Cvijić.
Sadašnja Evropska komisija usvojila je strategiju za Balkan u kojoj se prvi put pominje 2025. kao rok za članstvo Srbije, ali taj dokument nije do sada preokrenuo dinamiku proširenja.
Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike u Beogradu kaže da države članice EU nisu potvrdile dokument, već su ga primile k znanju, samim tim ostavljena je određena nedoumica oko njegove budućnosti.
“To ima posebnu snagu imajući u vidu da se bliže izbori za Evropski parlament i biranje nove Evropske komisije”, smatra Majstorović.
Sastav i organizacija nove Evropske komisije poslije izbora biće važni i za Balkan, posebno pitanje da li će postojati poseban resor za proširenje i ko će ga preuzeti od sadašnjeg komesara Johanesa Hana.
(Nezavisne)
