Manifest u kojem evropski intelektualci ocjenjuju da se Evropa kao ideja “raspada pred našim očima” objavljen je u nekoliko listova, uključujući Gardijan i Liberasion, a osmislio ga je francuski filozof Bernar-Anri Levi, uz podršku pisaca kao što su nobelovci Svetlana Aleksijevič, Herta Miler, Elfride Jelinek i Orhan Pamuk.
Smatrajući da je ideja Evrope u opasnosti, te da sa svih strana dolaze kriticizam, uvrede i bijeg od stvarnih problema, potpisnici manifesta ukazuju na povike da je dosta izgradnje Evrope i da se treba umjesto toga ponovo povezati sa “nacionalnom dušom” i iznova otkriti “izgubljeni identitet”.
To je, kako su upozorili, agenda koju šire populističke snage širom kontinenta koje demagoški koriste apstraktne termine “duše” i “identiteta”.
“Evropu napadaju lažni proroci koji su pijani od ozlojeđenosti i buncaju kada dobiju priliku da iskoriste svjetlo pozornice. Napustila su je dva velika saveznika koja su je u prošlom vijeku dva puta spasila od samoubistva – jedan je preko Kanala, a drugi preko Atlantika. Kontinent je ranjiv i na sve jače miješanje Kremlja. Evropa se kao ideja raspada pred našim očima”, poručili su potpisnici apela, među kojima su i David Grosman (Jerusalim), Ismail Kadare (Tirana), Đerđ Konrad (Debrecin), Milan Kundera (Prag), Ljudmila Ulickaja (Moskva), Klaudio Magris (Trst), Ijan Makjuan (London), Adam Mihnik (Varšava), Salman Rušdi (London), Abdulah Sidran (Sarajevo) i Mario Vargas Ljosa (Madrid).
U takvoj nezdravoj klimi, kako su naveli, u maju će biti održani evropski parlamentarni izbori, a ukoliko se nešto ne promijeni i ako se ne pojavi novi duh otpora, ti izbori obećavaju da će biti najporazniji do sada.
Prema njihovom mišljenju, izbori bi mogli da donesu pobjedu rušiteljima, a onima koji vjeruju u nasleđe Erazma, Dantea, Getea i Komenskog, biće u tom slučaju samo sramotan poraz.
“Politika prezira prema inteligenciji i kulturi pobijediće. Pojaviće se eksplozija ksenofobije i antisemitizma. Katastrofa će nas zadesiti”, upozorili su intelektualci, ističući da odbijaju da se pomire sa tom katastrofom koja se nazire.
Ističući da sebe vide kao evropske patriote – grupu koja je mnogo brojnija nego što se obično misli, ali je često previše tiha i rezignirana, potpisnici su naveli da razumijeju kakav je ulog na stolu.
“Tri četvrtine vijeka nakon pobjede nad fašizmom i 30 godina nakon pada Berlinskog zida počinje nova bitka za civilizaciju”, poručili su potpisnici, ističući da je njihova vjera zasnovana na velikoj ideji koju su naslijedili i za koju vjeruju da je bila jedina dovoljno snažna sila koja je mogla da uzdigne evropske narode iznad sebe samih i njihovih ratobornih prošlosti. Ta ideja, kako vjeruju, i danas je jedina sila koja može da odbrani sve od novih znakova totalitarizma koji oživljava stare bede mračnih vremena.
“Ono što je ulog zabranjuje nam da odustanemo”, poručili su potpisnici manifesta, pozivajući sve na akciju uoči evropskih izbora, koje ne žele da prepuste kopačima groba evropske ideje.
“Otuda ovo podsticanje da još jednom ponesemo baklju Evrope koja, uprkos svim greškama, propustima i povremenim aktima kukavičluka, ostaje svjetionik za sve slobodne muškarce i žene na planeti”, poručili su evropski intelektualci, priznajući da je njihova generacija pogrešila i da su, kao što su Garibaldijeve pristalice ponavljale u 19. vijeku kao mantru “Italia se farà da sè”, smatrali da će se kontinent ujediniti sam od sebe, bez borbe ili rada na tome.
“To je, govorili smo sebi, ‘pravac istorije’. Moramo napraviti jasan prekid sa tim starim uvjerenjem. Nismo imali izbora. Sada moramo da se borimo za ideju Evrope ili ćemo gledati kako strada pod talasima populizma”, poručili su potpisnici apela.
U odgovoru na nacionalistički i identitetski napad, kako su naveli, potrebno je ponovo otkriti duh aktivizma ili prihvatiti činjenicu da će ogorčenje i mržnja sve okružiti i potopiti.
“Hitno moramo zazvoniti uzbunu protiv svih paljevina duše i duha koji, od Pariza do Rima, preko Barselone, Budimpešte, Drezdena, Beča i Varšave, žele da naprave lomaču od naših sloboda. U ovom čudnom porazu ‘Evrope’ koji se pojavljuje na horizontu, u ovoj novoj krizi evropske savjesti koja obećava da sruši sve što je naša društva učinilo velikim, časnim i prosperitetnim, nalazi se izazov veći od bilo kog drugog još od 1930-ih – izazov liberalnoj demokratiji i njenim vrijednostima”, poručili su potpisnici apela, među kojima su i Vasilis Aleksakis (Atina), En Eplbom (Varšava), Jens Kristijan Grendal (Kopenhagen), Agnes Heler (Budimpešta), Antonio Lobo Antunes (Lisabon), Rob Riemen (Amsterdam), Fernando Savater (San Sebastijan), Roberto Saviano (Napulj), Euđenio Skalfari (Rim), Sajmon Šama (London), Peter Šnajder (Berlin), Lejla Slimani (Pariz), Kolm Tojbin (Dablin) i Adam Zagajevski (Krakov).
Salman Rušdi je izjavio Gardijanu da je Evropa u najvećoj opasnosti u posljednjih 70 godina i da svi koji vjeruju u evropsku ideju treba da ustanu.
“U Velikoj Britaniji, nadam se da parlament još ima hrabrosti da pozove na drugi referendum. To bi moglo da izbavi zemlju od strahote Bregzita, a dugoročno i Evropsku uniju”, rekao je Rušdi.
Ijan Makjuan je izjavio da je potpisao manifest jer je “veoma pesimističan” u vezi sa sadašnjim trenutkom, ali pokušava da gaji nadu.
Orhan Pamuk je rekao da je ideja Evrope važna i ne-zapadnim zemljama.
“Bez ideje Evrope, slobodu, ženska prava, demokratiju, jednakost, teško je braniti u mom dijelu svijeta”, rekao je turski nobelovac.
(Oslobođenje)
