To se može videti iz broja podružnica banaka, u 2000. bilo je 923 filijale i 4.556 podružnica u bankarskom sektoru, ukupno 5.479, dok se broj u 2019. smanjio na svega 4.140, od čega 579 filijala i 3.561 podružnici. To znači pad od gotovo 25 posto, izvestio je list sTANDARD pozivajući se na podatke Narodne banke Austrije.
Naročito se smanjio broj podružnica u sektoru štedionica, sa 70 filijala i 1.397 podružnica 2000. godine na samo 49 filijala i 835 podružnica.
Međutim, istovremeno broj zaposlenih u industriji doživio je neznatnan pad. Broj radnika bio je 75.071 u 2000. godini, a u 2018. bilo je 73.508 zaposlenih, uključujući 39.997 žena (54,4 odsto). Otprilike trećina zaposlenih radi u Beču, prenosi Bankar.
Broj zaposlenih sa punim radnim vremenom smanjio se za 22 odsto, na oko 50.000, dok se broj radnika sa skraćenim radnim vremenom se više nego udvostručio, na nešto manje od 23.000 (plus 130 posto).
Smanjenje osoblja u austrijskim bankama sve je izraženije zbog odlaska u mirovinu, a novi radnici se ne primaju ili se zapošljava honorarno osoblje. U slučaju zatvaranja podružnica, zaposleni napuštenih podružnica obično bi bili raspoređeni na druge lokacije ili prekvalifikovani i prebačeni u druga područja. Pored toga, postoje područja poput IT-a u kojima se broj zaposlenih povećava prema trendu zbog promjenjivih poslovnih modela.
No, snažan je rast bankomata i interenet bankarstva. U 2005. godine OeNB je resgistrovao 7.382 bankomata, dok je u 2019. godini taj broj bio 8.793 uređaja, što je povećanje za nešto manje od petine (19 odsto).
U porastu je i internetsko bankarstvo, te 59 posto svih domaćih klijenata u industriji koristi digitalne kanale za svoje bankarske transakcije.
(BANKAR.ME)
