U posedu sarajevskih medija nalazi se austrijski non-pejper nazvan „Širenje Evropske unije i politika prema susedima mimo postojećih šablona“ u kojem se, između ostalog, predlaže „postepeni“ prijem zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
U uvodu dokumenta koji je nastao u maju 2022. godine navodi se kako je “ruska invazija na Ukrajinu promenila geopolitičke prilike, ugrozila politiku Evropske unije „istočnog susedstva“ i može imati negativne posledice na stabilnost Zapadnog Balkana”.
„Mi želimo i potrebne su nam države ovog regiona na našoj strani. One su ključni partner i integralni deo naše evropske familije. Iz tog razloga trebalo bi ponovo razmisliti o našem pristupu procesu proširenja i politike prema susedima“, piše u non-pejperu.
Austrijski non-pejper kaže kako se proširenje Evropske unije mora koristiti kao geostrateški instrument, a ne samo birokratska procedura. Naglašavaju kako trenutna procedura proširenja nije dala značajne rezultate.
Naglašavaju kako moraju gledati van trenutnih alata za proširenje i otključati neiskorišćeni potencijal postepenom integracijom ovih država.
„Na putu ka punom članstvu, trebalo bi napraviti mogućnosti za postepenu integraciju ovih država u područjima od posebne koristi za njih“, smatraju u Austriji.
Prema tome predlažu sledeće mere: progresivnu integraciju u jedinstveno tržište kroz, na primer, slobodan prevoz roba, smanjivanje i ukidanje carina koje bi obuhvatilo i poljoprivredne proizvode, te slobodno kretanje radnika.
Deo postepenog pristupanja, prema ovom planu, bilo bi i uključivanje u orijentisanu trgovinu i politiku poreza, učešće u EU klimatskim i energetskim politikama, uključivanje u transevropsku mrežu za transport, potpuno uključivanje u programe EU u poljima nauke, edukacije i istraživanja, učešće u zajedničkoj spoljnoj i sigurnosnoj politici EU, povećano uključivanje u misijama zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU, učešće u Evropskom programu za krize sa hranom i mehanizmu odgovora, te učešće u agencijama Evropske unije.
Sam proces postepenog pristupanja bi bio strog i baziran na merljivim pomacima. Kao osnovno sredstvo, bilo bi postepeno dopuštanje pristupa EU fondovima kako bi se podstakle reforme. Takođe, ostavljena bi bila mogućnost uništavanja određenih benificija, u slučaju skretanja sa evropskog puta.
Predlažu da se u prvom koraku zemlje Zapadnog Balkana stalno pozivaju na neformalne sastanke Veća EU, na kojima bi se raspravljao o temama od zajedničkog interesa.
Dodatno, na godišnjem nivou bi se organizovao samit EU – Zapadni Balkan.
Najzad, kažu da predloženi proces postepenog pristupanja EU može biti ponuđen i drugim državama, susedima EU, kako bi se korak po korak formirala nova saradnja.
Predlog postepenog pridruživanja Evropskoj uniji iz austrijskog non-pejpera, nije prvi predlog sličnog sadržaja.
„Think-tank“ European Stability Initiative (ESI) sa kancelarijama u Briselu, Berlinu i Istanbulu predložio je da se pre svega Ukrajini, ali i Moldaviji i zainteresovanim državama zapadnog Balkana, ponudi da u slučaju da uspostave institucije i sprovode politiku potrebnu za članstvo u jedinstvenom tržištu, ponudi status članstva u Evropskom ekonomskom području, kakav uživaju Norveška i Island.
Cvijanović: Smislen prijedlog
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da austrijski “non-pejper”, nazvan “Širenje EU i politika prema susjedima mimo postojećih šablona” u kojem se predlaže i “postepeni” prijem zemalja Zapadnog Balkana u EU, zvuči kao smislen prijedlog.
– Ako hoćemo da budemo realni, onda je jasno da u ovom trenutku za neko novo klasično priširenje EU nisu spremne ni države zapadnog Balkana, a ni sama EU. Podržavam ideju da se nađe neka nova matrica da bi se taj put ka članstvu učinio realnijim, jer on to danas nije i pored svih poruka kojima se izražava opredijeljenost i jednih i drugih da do toga dođe.
Da li bi se to dešavalo baš na ovaj način kako je navedeno ili uz neke varijacije, to nije ni bitno. Očito da je dosadašnji šablon za pristupanje prevaziđen i ne nudi baš neki optimizam da bi svi u regiji i stigli do zacrtanog cilja. Zato smatram da je mudrije tražiti način da se obezbijedi čvršće povezivanje pretendenata na članstvo sa institucijama EU dok se ne steknu uslovi za pravi prijem novih članica – istakla je Cvijanović.
Ona je naglasila da podržava svaki prijedlog kojim bi se u realnom smislu ispunio taj vakuum, ali, vjerovatno će ovaj prijedlog naići na sumnjičavost i pojedinih zemalja zapadnog Balkana i negodovanja da je to neka utješna nagrada za neizvjesno članstvo.
Prema njenom mišljenju, bolje je kretati se pomalo, nego nimalo, te da je na državama članicama EU da se opredjeljuju oko ovog ponuđenog modela.
– Dobro je što se države zapadnog Balkana nazivaju ključnim partnerom EU, a loše je to što se ovom prostoru uporno pristupa pogrešnim metodama. Ideja o postepenoj integraciji nije sasvim nova i vjerovatno je rat u Ukrajini ubrzao razmišljanje da se barem nešto uradi na tom planu u našoj regiji, kad se već ne mogu napraviti neki veliki pomaci – ocijenila je Cvijanović.
Na pitanje Srne kako se u priču o integraciji BiH u EU uklapa nametanje odluke o finansiranju izbora od strane Kristijana Šmita, predsjednik Srpske je odgovorila da se ne uklapa nikako.
– Pričaju kako se navodno brani demokratija jer se osigurava održavanje izbora, a intervenišu nedemokratskim metodama od strane neizabranog stranca koji bi da djeluje iznad demokratski izabranih institucija. Sve je u BiH lakrdija, pa tako i ovo. Srozao se ugled i BiH, ali i stranog faktora koji ovdje djeluje – naglasila je Cvijanović.
Ona je ukazala da bi trebalo vidjeti može li se nekako spriječiti potpuni kolaps kredibiliteta i jednog i drugog, jer ovo što je na sceni vodi u potpuni sunovrat.
(klix.ba, kossev.info)
