Doduše, mnogi su hrvatski radnici u turizmu i ugostiteljstvu tamo već odavno našli svoje zaposlenje i nije im bio problem naći radno mjesto jer je ta struka, kao i u Hrvatskoj, tražena. A u tom slučaju u Austriji ipak vrijede neka druga pravila.
No, kako smo danas uspjeli čuti u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Pula od dr. Marie Škof iz odvjetničkog ureda Grilc Vouk Škof koji ima sjedište u Klagenfurtu, liberalizacija tržišta Austrije uvelike će biti od pomoći ne samo radnicima, nego i poduzetnicima koji tamo žele poslati svoje radnike da odrađuju poslove na određenim projektima koje su njihove tvrtke ugovorile s austrijskima, piše Novac.hr.
-To će značiti da više neće biti potrebno ispunjavati sve formulare koji se danas ispunjavaju. I neće biti potrebne radne dozvole. Uvelike će se smanjiti čitava procedura oko izdavanja svih dozvola za upućivanje radnika u Austriju. Danas praktički radnu dozvolu nije moguće dobiti – kaže dr. Škof. Iznimka su turistički i ugostiteljski radnici koji dobivaju radne dozvole za rad u sezoni.
-Problem danas nije dobiti radnu dozvolu u tom sektoru, ali je zato problem dobiti ju za građevinu jer postoje određene kvote koje su ispunjene. A od 1. srpnja svi će se hrvatski državljani u Austriji moći zaposliti bez radne dozvole. To znači da se radnici mogu u Austriji zaposliti isto kako se zapošljavaju u Hrvatskoj. Bitno je da su nađu poslodavca – kazala je odvjetnica.
Na pitanje što Austrija očekuje već iduće godine, budući da dio hrvatskih državljana jedva priželjkuje i da se otvori i to tržište rada, tim više što je blizu Hrvatske, odvjetnica Škof odgovara da se očekuje velika navala.
-Austrija to očekuje, ali hrvatski radnici imat će i priliku da rade za hrvatske tvrtke u Austriji bez da traže austrijskog poslodavca, što znači da neće morati seliti s čitavim obiteljima nego da će moći u Austriji biti samo na privremenom radu, objašnjava odvjetnica. A kada u Austriji rade za hrvatsku tvrtku, taj im je poslodavac dužan isplaćivati plaću sukladno austrijskom kolektivnom ugovoru za tu branšu. Također, sukladno austrijskim propisima mora imati svoja radnička prava, slobodne dane, pravo na 13. i 14 plaću. U slučaju da se hrvatski poslodavci u toj državi ne pridržavaju tih strogih propisa, austrijske inspekcije nisu milosrdne. Čak štoviše, među najrigoroznijim su u Europi i odmah kažnjavaju, a njihove se kazne akumuliraju po prekršaju. To znači da se za jedan prekršaj kazna množi s brojem radnika koji rade u Austriji, te brojem austrijskih partnera s kojima hrvatska tvrtka radi. A tada su te cifre basnoslovne. Zato austrijska odvjetnica apelira prema svim hrvatskim tvrtkama koje se odluče raditi u Austriji da toga budu jako svjesne, jer ni inače mogle bankrotirati.
Zoran primjer toga je tvrtka Brodmont koji je 2015. godine bio angažiran na sanaciji dijela tvornice za proizvodnju papira u Poelsu. Ondje je imao 217 radnika, a austrijska financijska policija uočila je neke nepravilnosti što je završilo kaznom od 3,2 milijuna eura za direktor hrvatske tvrtke Zorana Maksimovića. U slučaju neplaćanja bila je predviđena i kazna zatvora od četiri i više godina. Maksimović se odlučio pobuniti protiv tako velikih i nerazmjernih kazni te je dobio spor na europskoj sudskoj instanci što je postao presedan, a služit će u daljnjoj sudskoj praksi.
