Poznato je da ljubitelji kafe u prosjeku žive duže i rjeđe obolijevaju od hroničnih bolesti povezanih sa starenjem, poput raka, kardiovaskularnih bolesti i demencije, ali dosadašnja istraživanja uglavnom su bila opservacijska i nisu nudila jasan biološki mehanizam, piše Science Alert.
Receptor ključan za zaštitu od stresa
Nova studija sa Univerziteta Texas A&M sugeriše da spojevi iz kafe mogu poboljšati zdravlje vezanjem za receptor nazvan NR4A1, protein koji reguliše aktivnost gena kao odgovor na biološki stres i druge podražaje.
“Kafa ima dobro poznata svojstva koja unapređuju zdravlje”, objašnjava biohemičar Stephen Safe. “Ono što smo pokazali jest da se neki od tih učinaka mogu povezati s načinom na koji spojevi iz kafe djeluju s ovim receptorom, koji učestvuje u zaštiti tijela od oštećenja uzrokovanih stresom.”
Kao “senzor hranjivih tvari”, NR4A1 reaguje na unos hrane modulirajući brojne procese u tijelu, uključujući upale, metabolizam i obnovu tkiva. Prethodna istraživanja pokazala su da se njegova ekspresija kod ljudi i miševa smanjuje s godinama, što može povećati osjetljivost na bolesti.
“Ako oštetite gotovo bilo koje tkivo, NR4A1 reaguje kako bi smanjio to oštećenje”, kaže Safe. “Ako se taj receptor ukloni, oštećenje je veće.”
Eksperimenti potvrđuju vezu
U sklopu istraživanja, naučnici su različite vrste ćelija, uključujući liniju ljudskih ćelija raka i makrofage miša, izložili kafi i pojedinim spojevima iz kafe.
Otkrili su da se neki spojevi iz kafe vežu za NR4A1 i inhibiraju rast ćelija raka. Kada je receptor NR4A1 uklonjen iz ćelija, ti spojevi nisu imali učinka, što je potvrdilo njihovu ulogu. Takođe je utvrđeno da neki spojevi iz kafe suzbijaju upalni odgovor posredovan bijelim krvnim zrncima.
Uloga kofeina manja od očekivane
Iznenađujuće, iako se kofeinu često pripisuje glavna zasluga, čini se da on nije primarni sastojak odgovoran za ove specifične zdravstvene učinke kafe.
“Kofein se veže za receptor, ali u našim modelima ne pokazuje značajnu aktivnost”, navodi Safe. “Polihidroksilni i polifenolni spojevi su mnogo aktivniji.”
Kafa sadrži više od 1.000 hemijskih sastojaka, uključujući hlorogensku i kofeinsku kiselinu, što je čini izuzetno složenim napitkom.
“Pred nama je još puno posla”
Iako su ćelijske studije korisne za identifikaciju molekularnih puteva, one ne mogu u potpunosti objasniti kako ti spojevi djeluju u ljudskom tijelu.
“Pred nama je još puno posla”, kaže Safe. “Uspostavili smo vezu, ali moramo bolje razumjeti koliko je ona važna.”
Poznato je da spojevi iz kafe utiču na zdravlje i na druge načine, poput izravnog inhibiranja enzima, posredovanja u imunološkim procesima i mijenjanja crijevnog mikrobioma. Zbog tih kombinovanih mehanizama, ljubitelji kafe mogu imati zdravstvene koristi slične onima koje se bilježe kod vegetarijanaca i populacija iz “Plavih zona”, iako je kafa samo jedan dio prehrane.
Budući da je NR4A1 povezan s raznim poremećajima i procesima starenja, predstavlja zanimljiv cilj za buduće terapije. Istraživači sada proučavaju kako bi se sintetički spojevi koji djeluju na NR4A1 mogli koristiti u borbi protiv raka i drugih bolesti.
Uprkos ovim otkrićima, individualni odgovori na kafu variraju, a trenutne preporuke za konzumaciju ostaju nepromijenjene. Važno je imati na umu da se blagotvorni spojevi, ne samo iz kafe, već i iz voća i povrća, mogu unijeti jedino uravnoteženom prehranom. Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nutrients, ipak ne daje odgovor na vječno pitanje: “Trebam li popiti još jednu šoljicu?”
