Korona virus je krenuo iz Vuhana i u trenu oborio zdravstvene sisteme, čak i onih zemalja, za koje smo mislili da bi mogle da odole udaru tog kalibra. S druge strane, zdravstvena kriza je sa sobom povukla ekonomsku, što je uticalo na zatvaranje fabrika i preduzeća, gubitak radnih mjesta, milione ljudi koji su ostali bez posla, pa bili prinuđeni da traže novčanu pomoć države.
Dakle, s jedne strane je pritisak bio (i dalje je) na poslodavcima i radnicima da održe poslovanje i svoje pozicije, a s druge strane – na državi, da “uskoči” tamo gdje je potrebno, odnosno gdje je korona najviše pogodila. Takve oblasti su turizam, ugostiteljstvo, automobilska industrija, lanci snabdijevanja, logistika, ali gotovo da nema sektora koji je skroz odolio krizi.
Kad dođe oluja, neki grade zidove, a neki vjetrenjače.
Međunarodne institucije, vlade zemalja, banke, stejkholderi, donosioci odluka, biznismeni širom svijeta – slažu se u jednom: “Ovako nešto nismo doživjeli”. Ključni problem je u tome što nema otvaranja ekonomije, dok životi ljudi nisu bezbjedni, a zdravlje će biti ugroženo sve dok virus hara – dakle, to nije do nas, do čovjeka.
Ipak, jasno je da se pandemija stišava i da je pokretanje privrede neophodno, kako bi BDP ponovo bio na željenoj visini. Taj proces otvaranja odvijaće se sporo, ali stručnjaci predlažu 5 načina kako možemo da pokrenemo privredu i ublažimo posledice koje je nanio korona virus.
1) Za početak treba rješavati pitanja koja ograničavaju konkurentnost, a to se postiže smanjenjem birokratije i otvaranjem tržišta za sve one koji imaju šta da plasiraju, i zna kako to da učine.
2) Potrebno je uspostaviti dodatne okvire, mere i olakšice za podsticanje preduzetništva, jer su mala i srednja preduzeća okosnica privrede.
3) Još jedna od opcija koju savjetuju stručnjaci, jeste stvaranje okruženja pogodnog za privlačenje ulaganja, jer nijedan izvor finansiranja ne može da zamijeni privatne investicije
4) Poslije korone ulazimo u novo doba, pa je potrebno uspostaviti i inovativne strategije poslovanja (novi operativni modeli, prihvatanje agilnih metoda i načina razmišljanja)
5) Do sada smo mogli da shvatimo da je digitalizacija naša budućnost – brže usvajanje tih rješenja u svim sektorima dovodi do napretka, i garantuje bolje odgovore na eventualnu krizu.
(Telegraf Biznis)
