Opasnost od izlijevanja rijeka, s obzirom na vremensku prognozu, prijeti na pritokama rijeke Neretve kao što su Drežnica, Lištica, Buna i Bunica, Trebižat, Bregava, Krupa. Povećan vodostajzabilježen je i u slivu rijeke Cetine s pritokama Sturba, Žabljak i Bistrica, kao i rijeke Kupe s pritokama Kladušnica i Mutnica te na pritokama rijeke Une i Bosne, istaknuli su iz Hidrometeorološkog zavoda.
U nedjelju i ponedjeljak se dogodilo baš to: uslijed kiša i topljenja snijega nastale su bujice, poplave i klizišta, odnesene su ili potopljene ceste, od civilizacije su odsječene kuće, srušeni mostovi, došlo je do izlijevanja rijeka iz korita… Infrastruktura susjedne države nije se nikad doista oporavila od rata 1992.-1995., a u obnovi svakako nije pomoglo to što nesposobnost vlasti u BiH nadmašuje samo njihova korupcija.
Rezanje vrpci na gradilištima je omiljen sport političara u BiH
Dodatni problem je komplicirana struktura države, koja se sastoji od dva entiteta i jednog distrikta, a veći od tih entiteta se sastoji od deset kantona, od kojih svaki ima značajne ovlasti, ali ne uvijek i sredstva da ih ispunjava, kao ni političku volju za brigu o infrastrukturi.
Iako je rezanje svečanih vrpci na gradilištima omiljeni sport bosanskohercegovačkih političara, naročito u mjesecima pred izbore, to nikako ne znači da će projekt biti priveden kraju niti da će ako bude završen, biti napravljen kvalitetno.
Proteklih smo dana tako zbog posve očekivanih i predvidljivih vremenskih prilika, poput topljenja snijega, svjedočili kako se Bosna i Hercegovina materijalno i infrastrukturno raspada pred našim očima, pokazujući da su institucije ove države toliko nefunkcionalne da nisu u stanju ni održavati na životu već postojeću infrastrukturu u BiH, a ni građanima BiH priskočiti u nevolji uslijed elementarnih nepogoda, što je jedna od osnovnih zadaća svake države svijeta.
Vapaj iz Federalne uprave civilne zaštite
Poplavama i ostalim nedaćama su proteklih dana najviše pogođeni Zeničko-dobojski i Srednjebosanski kanton, a iz civilne zaštite poručuju da zbog nedostatka proračunskih sredstava, neće moći odgovarajuće pomoći građanima. Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave za civilnu zaštitu (FUCZ), u izjavi za bh. medije prekjučer je istaknuo da bi općinama pogođenim elementarnim nepogodama sada trebalo pomoći i interventnim sredstvima iz proračuna FBiH, ali su u tome onemogućeni jer Dom naroda Parlamenta FBiH još nije usvojio proračun.
“Ta sredstva bi im trebala da odmah djeluju, da se angažira mehanizacija, unajme bageri i slično. Male općine to ne mogu same, a kompletna područja su pogodili klizišta, odroni”, objasnio je Solak za Avaz. Napomenuo je da se i FUCZ financira iz proračuna FBiH: “Mi imamo ljude, opremu, nasuli smo gorivo i izašli na teren. Ne znam hoćemo li za to imati konsekvence, ali ne možemo gledati da je država pod vodom, a da mi sjedimo kući.”
Zastupnici Skupštine Srednjobosanskog kantona si usred poplava povećali naknade za 100 posto
No Solak je jedan od rijetkih koji ipak ne mogu sjediti kod kuće i gledati kako država nestaje.
Suprotan su primjer danas dali zastupnici Skupštine Srednjobosanskog kantona – teško pogođenog poplavama – koji su sazvali hitnu sjednicu i povećali si naknade za 100 posto, na 1000 konvertibilnih maraka. Svoju neutaživu pohlepu su pokušali i neuspješno sakriti od javnosti: nakon što je završena redovita sjednica i kad su mediji otišli, zastupnici su odmah zakazali hitnu izvanrednu sjednicu na kojoj su usvojili povećanje paušala za 100 posto. Samo je pet zastupnika glasalo protiv ovog povećanja, koje je izglasano dok mnogi građani kantona gube svoje kuće i bore se za golu egzistenciju.
Da bismo pokušali dokučiti kako je sve to moguće te koliko raspadajuća infrastruktura govori o općem stanju u BiH i same BiH, za komentar smo se obratili političkoj analitičarki iz Sarajeva Ivani Marić.
Odugovlačenje s konstituiranjem vlasti u Federaciji BiH
Za početak, zanimalo nas je zašto u Federaciji BiH još nije konstituirana nova vlada.
(Index.hr)
