Kako naći posao u Beču? Koja je procedura za dobijanje radne dozvole? Kako naći smještaj i koliki su troškovi života? Odgovore na ova i druga pitanja u vezi sa odlaskom u Beč donosimo vam u nastavku. Želja nam je da svima koji planiraju život u Beču na jednom mjestu predstavimo proceduru pronalaženja posla u Beču i samog odlaska.
Razlozi zbog koji ljudi sa prostora bivše Jugoslavije odlaze da rade u Beč su različiti. Niskokvalifikovani radnici odlaze zbog egzistencijalnih razloga, jer su poslovi za koje su kvalifikovani znatno više plaćeni u Austriji nego kod nas. Visokokvalifikovani kadar odlazi zbog boljih uslova rada, većih mogućnosti za lično i profesionalno usavršavanje i napretka u karijeri.
Bilo kako bilo, trend odlaska je naša realnost, a austrijska prestonica je, kako zbog blizine tako i zbog brojnih mogućnosti odlaska, sve atraktivnija za ljude sa ovih prostora koji se odlučuju da potraže posao u Beču.
Sadržaj teksta
Posao u Beču
U Beču, prema zvaničnim podacima, ima oko 800.000 ljudi koji su zaposleni kao radnici i službenici. Zapošljavanje osoba bez austrijskog državljanstva regulisano je Zakonom o zapošljavanju stranaca (Ausländerbeschäftigungsgesetz – AuslBG), a primjenu ovog Zakona kontroliše Zavod za zapošljavanje (Arbeitsmarktservice). Postoje brojna savjetovališta koja vam mogu pomoći ako tražite posao u Beču, ali i pružiti podršku ako ste nezaposleni i usmjeriti vas na programe profesionalnog usavršavanja, sve sa ciljem lakšeg pronalaska posla u struci.
Posao u Beču neće biti lako pronaći, pa vam savjetujemo da se naoružate strpljenjem. Bitno je da se raspitate koliko je vaša struka tražena u Beču, kakve su vam šanse za zaposlenje i da li ima slobodnih radnih mjesta. Brojne su adrese na kojima možete potražiti odgovore na pitanje kako naći posao u Beču, a mi ćemo vam u ovom tekstu prikazati što više ovih etapa kako bi vam olakšali odlazak i rad u inostranstvu.
Kako naći posao u Beču?
Prvo je potrebno da pronađete poslodavca. U tome vam najviše mogu pomoći prijatelji ili rodbina koji već žive u Beču. Ako nemate nikoga u ovom velegradu, onda ćete odgovor na pitanje kako naći posao u Beču najvjerovatnije potražiti na internetu – što je dobra opcija. Posao i potrebne dozvole za rad najlakše ćete dobiti ako se fokusirate na one poslove i oblasti u kojima nema dovoljno radnika u Austriji.
Ovo su neke od stranica/grupa na društvenim mrežama koje objavljuju konkurse za slobodna radna mjesta:
Posao možete tražiti i u štampi. Postoji i eJobRoom sa posebnom bazom podataka o slobodnim radnim mjestima, a tu je EURES (EURopean Employment Services) – kooperaciona mreža na evropskom nivou, preko koje možete tražiti posao širom Evrope.
Budući da su razlozi odlaska na rad u Beču najčešće finansijske prirode, sigurno vas zanima i kolika je prosječna mjesečna zarada. Ne možemo precizno odgovoriti na to pitanje jer se plate razlikuju po firmama, a zavise od niza faktora. Okvirno, prosječna plata u ugostiteljstvu je oko 1.500 evra mjesečno, dok pojedini konobari, uz redovan bakšiš, mjesečno mogu da zarade i do 4.000 evra. Među najtraženijim zanimanjima u Beču su konobari, kuvari, pomoćnici u kuhinji, čistači i zdravstveni radnici, a plata za sva ova zanimanja zavisiće od vaše pozicije na radnom mjestu. Budite spremni na to da će u početku biti manja, ali neka vas tješi to što ćete, vjerovatno, imati priliku za unapređenje i povećanje zarade.
Za većinu poslova u Beču biće vam potrebno znanje njemačkog jezika. Za niskokvalifikovane radnike obavezan nivo znanja jezika je A2, a za visokokvalifikovane B2. Njemački jezik možete početi da učite već u vašoj zemlji, prije odlaska. Za godinu dana jezik se može prilično dobro savladati ukoliko ste posvećeni učenju. Svakako, najbolje ćete ga naučiti, odnosno usavršiti, samom primjenom u Beču.
Agencije za zapošljavanje u Beču
Ranije smo pomenuli da su agencije za zapošljavanje u Beču jedan od najlakših načina pronalaska posla u Austriji, naročito ako tamo nemate rodbinu i prijatelje koji bi vam mogli pomoći. Ipak, treba biti oprezan i dogovarati poslove samo sa provjerenim agencijama.
Agencija za zapošljavanje bi trebalo da vam ponudi zaposlenje kod određenog poslodavca, ali i da vam pomogne da dobijete potrebne dozvole za rad u Beču. Ipak, savjetujemo da budete oprezni i ne uplaćujete unaprijed novac za neke od potrebnih papira. Česti su slučajevi gdje naši ljudi bivaju prevareni, pa tako ne samo da ne odu da rade u inostranstvu kako su dogovorili, nego još i ostanu bez novca koji su unaprijed uplaćivali agencijama, a koji je spremljen za odlazak.
Radna viza Austrija: da li mi treba i kako je dobiti?
Za odlazak u Austriju neće vam biti potrebna boravišna ili radna viza. Umjesto toga, moraćete da dobijete potvrdu, tzv. Crveno-bijelo-crvenu kartu, koja objedinjuje boravišnu i radnu dozvolu i bez koje nećete moći započeti rad u Beču. Biće potrebno da prvo pronađete posao koji ćete raditi u Beču, a tek onda da aplicirate za dozvolu.
Nerijetko ljudi sa ovih prostora odlaze u inostranstvo, pa tako i na rad u Beču, prije nego što dobiju ovu dozvolu. Napominjemo da ovakav način rada nije legalan i da ćete, u slučaju da budete uhvaćeni, dobiti visoke novčane kazne. Zato vam savjetujemo da slijedite sve navedene korake i budete strpljivi, jer samo na taj način možete osigurati dugoročan ostanak i rad u Beču, a u budućnosti i austrijsko državljanstvo – ukoliko to bude vaš cilj.
Crveno-bijelo-crvena karta
Crveno-bijelo- crvena karta postoji u Austriji od 1. jula 2011. godine i omogućava rad i boravak u ovoj zemlji svim zainteresovanim kvalifikovanim radnicima. Ona objedinjuje boravišnu i radnu dozvolu za rad u Beču. Izdaje se na period od godinu dana i važi samo za jednog poslodavca. Da biste dobili ovu kartu, potrebno je da prođete bodovanje prema sljedećim kriterijumima:
- Kvalifikacija,
- Radno iskustvo,
- Poznavanje njemačkog jezika,
- Godine starosti,
- Da li ste studije završili ili završavate u Austriji (za posebno visokokvalifikovane radnike).
Crveno-bijelo-crvena karta izdaje se za ove kategorije:
- Posebno visokokvalifikovana radna snaga,
- Stručna radna snaga u deficitarnim zanimanjima,
- Ostala ključna radna snaga,
- Samostalna ključna radna snaga,
- Članovi porodice.
Prvo će biti potrebno da samostalno pronađete budućeg poslodavca. Kada jednom dobijete ovu dozvolu, ona važi 12 mjeseci i omogućava vam zaposlenje kod poslodavca za kojeg ste tražili dozvolu. Nakon isteka možete podnijeti zahtjev za slobodan pristup tržištu rada.
Napominjemo da poznavanje njemačkog jezika nije presudno za dobijanje ove dozvole, ali može biti prednost prilikom bodovanja.
Nakon isteka godinu dana, dobijate crveno-bijelo-crvenu kartu plus koja podrazumijeva slobodan pristup tržištu rada i mogućnost doseljavanja porodice. Članovi porodice osobe koja dolazi na rad u Austriji takođe dobijaju Crveno-bijelo-crvenu kartu plus koja im omogućava slobodan pristup tržištu rada. Ovdje treba obratiti pažnju na stavku poznavanje njemačkog jezika, jer je potreban nivo znanja A1. To važi za supružnike i maloljetnu djecu.
Zahtjev za izdavanja crveno-bijelo-crvene karte možete zatražiti u ambasadi ili konzulatu Austrije u vašoj zemlji lično ili direktno u Austriji gdje ovu dozvolu u vaše ime može zatražiti i poslodavac. Sva dokumenta trebaju biti prevedena na njemački ili engleski jezik i ovjerena. Više detalja potražite na sajtu Migration.
Plava karta
Plava karta za rad u Austriji izdaje se i za radnike iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.
Potrebno je da imate završen fakultet u trajanju od najmanje tri godine, da ste pronašli posao u Beču u trajanju od najmanje godinu dana kao visokokvalifikovani radnik, da dokažete da ćete zarađivati minimalnu propisanu platu (u 2017. iznosila je 59.718 evra bruto godišnje), te da je Zavod za zapošljavanje Austrije ustanovio da u njihovoj zemlji nema kvalifikovane radne snage za to radno mjesto.
Plava karta izdaje se na 24 mjeseca, a nakon isteka može se tražiti Crveno-bijelo-crvena karta plus, koja vam omogućava slobodna pristup tržištu rada. Vlasnici ove kartice mogu da mijenjaju poslodavca bez potreba da traže novu dozvolu. Mogu je dobiti članovi porodice, vlasnici crveno-bijelo-crvene i plave karte koji ih posjeduju već dvije godine.
Za plavu kartu biće vam potrebna:
- Slika za pasoš (ne starija od šest mjeseci),
- Važeći pasoš (da važi najmanje do isteka važenja plave karte),
- Rodni list,
- Vjenčani list (ili drugi dokaz o bračnoj ili vanbračnoj zajednici),
- Dokaz o zdravstvenom osiguranju u Austriji,
- Dokaz o ponudi za zaposlenje kao visokokvalifikovana radna snaga,
- Dokaz o minimalnoj zaradi,
- Potpisana garancija od strane poslodavca,
- Dokaz o potrebnim kvalifikacijama, kao i dokaz o status fakulteta koji ste završili i trajanju studija.
Za plavu kartu možete aplicirati lično, ali to umjesto vas može uraditi i vaš budući poslodavac.
Još jednom napominjemo da svi navedeni savjeti kako naći posao u Beču predstavljaju legalan način za odlazak na rad u Beč i zapošljavanje u Austriji. Postoje i načini za rad na crno, ali morate biti svjesni da ćete u tom slučaju imati manju zaradu, a ako budete uhvaćeni moraćete i da platite visoke novčane kazne.
Austrijsko državljanstvo
Da biste dobili austrijsko državljanstvo potrebno je da najmanje 10 godina u kontinuitetu boravite u Austriji. Pored toga potrebno je da imate obezbijeđena sredstva za život u ovoj zemlji i da poznajete njemački jezik.
Državljanstvo se može steći i putem porijekla – djeca rođena u Austriji, ukoliko su roditelji vjenčani i jedno od njih ima austrijsko državljanstvo, i dijete će dobiti državljanstvo. Ako roditelji nisu vjenčani, dijete će automatski dobiti državljanstvo samo ako i majka posjeduje austrijsko državljanstvo.
Za dodjelu državljanstava nadležna je Vlada savezne pokrajine, a jednom stečeno državljanstvo pod određenim uslovima vam može biti i oduzeto.
Više informacija o proceduri za dobijanje austrijskog državljanstva možete potražiti ovdje.
Ponuda poslova u Beču
Kao što smo već rekli, najbolji način za traženje posla u Beču je preko rodbine i prijatelja koji su već tamo. Oni su već prošli taj put i mogu vam značajno pomoći prilikom pronalska poslodavca i dobijanja potrebnih papira za boravak i rad u Beču.
Drugi način je pronalazak poslova preko interneta. Postoje brojne stranice na kojima je prikazana ponuda poslova u Beču, stranice koje nude oglase ali i agencije koje posreduju prilikom odlaska. Ipak, savjetujemo oprez: – dobro provjerite reference agencije i ni u kom slučaju unaprijed ne uplaćujete novac za izdavanje radne dozvole. Prevare se dešavaju često.
Najtraženiji profili
Najtraženiji profili za rad u Beču su konobari, kuvari, pomoćnici u kuhinji i čistači. Plata za ova zanimanja je oko 1.400 evra, bez uračunatog bakšiša sa kojim možete zaraditi i do 4 000 evra u mjesecu. Zavarivači, limari, medicinski tehničari, IT stručnjaci, advokati, zdravstveni radnici i kancelarijski službenici su takođe dosta traženi, a njihova mjesečna zarada je znatno veća. Traže se i sezonski radnici za određena zanimanja.
U Austriji se svake godine pravi lista deficitarnih zanimanja. Ako ste kvalifikovani radnik u nekoj od oblasti deficitarnih zanimanja, imate veće šanse za dobijanje posla i dozvola za rad u Beču.
Deficitarna zanimanja za 2018. godinu su:
- Građevinski radnici,
- Mašinski radnici,
- Tehničari za mašinstvo sa višom školom,
- Tehničari za tehnologiju energetike sa višom školom,
- Metalostrugari, mašinski tehničari, tehničari za obradu metala,
- Specijalistički inženjeri elektrotehnike,
- Programeri, računarski tehničari, tehničari mreže, softver inženjeri,
- Inženjeri poljoprivrede, inženjeri građevinskih mašina,
- Diplomirani inženjeri mašinstva,
- Diplomirani inženjeri elektrotehnike,
- Tehničari za precizno brušenje,
- Diplomirani IT inženjeri,
- Šefovi gradilišta,
- Diplomirani građevinski inženjeri,
- Zavarivači,
- Inženjeri instalacija,
- Električari, elektroinstalateri,
- Radnici na konstrukciji,
- Monteri, serviseri,
- Konstruktori betona, radnici za popravku betona,
- Stolari, montažni građevinski radnici,
- Limari,
- Radnici za podne i zidne obloge,
- Automehaničari,
- Tehničari za instalaciju, montažu i usluge,
- Diplomirane medicinske sestre.
Prosječne plate u ovim oblastima kreću se od 1.500 evra, koliko zarađuju zavarivači, do 4.400 evra, koliko iznosi plata tehničara sa višom školom za tehnologiju energetike.
Takođe je važno da provjerite da li vam diploma stečena u vašoj zemlji važi i u Austriji i da li je potrebno da se nostrifikuje. To možete provjeriti ovdje
Život u Beču – sve šta treba da znate
Poznato je da su se na život u Beču odlučili brojni ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. I u slučaju da ne poznajete nikoga prije odlaska, ubrzo ćete upoznati nekoga sa vašeg govornog područja. Postoje brojna udruženja ljudi u dijaspori, kulturno-umjetnička društva, klubovi sa našom muzikom itd. Na vama je samo da odlučite da li želite da doživite neko novo iskustvo kroz život u Beču, upoznate drugi narod, kulturu i običaje, ili vam je lakše da vrijeme provodite u blizini ljudi koji imaju slično porijeklo. Naš savjet je da se ipak upustite u avanturu potpuno novog otkrivanja grada i njegove kulture, i da osjetite u pravom smislu kako izgleda život u Beču.
Možda će postojati momenti kada će vam nedostajati vaša domovina, porodica i prijatelji, ali sjetite se da Beč nije mnogo daleko i da će jedan produženi vikend biti dovoljan da odete posjetiti svoje najbliže.
Takođe, sjetite se i svih prednosti koje rad u Beču pruža – prije svega bolje uslove rada, veće mogućnosti za napredak i profesionalno usavršavanje, znatno bolju zaradu, redovno uplaćivanje zdravstvenog osiguranja i ostalih obaveza poslodavca prema radniku. Nažalost, u zemljama bivše Jugoslavije sve češći je rad na crno, prijava radnika na minimalac, neredovno uplaćivanje doprinosa i slično. Ovo su skoro pa podrazumijevajuće stvari ukoliko radite u realnom sektoru kod nas. Ako ste otišli na rad u Austriji i legalno ste zaposleni, sva vaša radnička prava su zagarantovana i biće ispoštovana u skladu sa propisima.
Obrazovni sistem je takođe znatno kvalitetniji. Ljudi čija djeca se školuju u Beču, a naročito oni čija su djeca započela školovanje na našim prostorima, često ističu znatno viši nivo u svim segmetnima funksionisanja obrazovnih ustanova. Ukoliko vas zanima studiranje u Beču, naš detaljan vodič na tu temu možete pročitati ovdje.
Isti je slučaj i u zdravstvenom sistemu, kao i u brojnim drugim oblastima. Zato ne čudi činjenica da se sve veći broj ljudi odlučuje za preseljenje i život u Beču, a razlozi više nisu samo egzistencijalne prirode.
Troškovi života u Beču
Troškovi života u Beču, kao i u bilo kojem drugom gradu, zavisiće od vaših ličnih zahtjeva za komforom, udobnosti, načinom na koji provodite slobodno vrijeme, hrane koju jedete i slično. Vjerovatno ćete odlučiti da živite skromnije, kako biste uštedjeti što više novca koji potom možete uložiti u ostvarenje nekih svojih ciljeva – kupovina stana ili kuće, kupovina automobila, preseljenje porodice, renoviranje kuće u vašoj domovini, luksuzni odmor itd.
U svakom slučaju, postoje troškovi koji su neizbježni, a koje ćemo podijeliti na nekoliko segmenata.
Ishrana
Imajte na umu da su cijene hrane u Beču znatno skuplje nego kod nas. Najpovoljniji način ishrane je kupovina u marketima i samostalna priprema hrane. Cijene u supermarketima ne razlikuju se previše od cijena kod nas. Ono što će vam vjerovatno nedostajati u Beču jesu domaći proizvodi i svježe voće i povrće. U supermarketima ćete moći preko cijele godine da nađete raznovrsno voće i povrće koje izgleda savršeno, ali ukusom vjerovatno nećete biti pretjerano zadovoljni.
Ukoliko nemate dovoljno slobodnog vremena ili jednostavno ne volite da kuhate, onda će vaši troškovi života u Beču, naročito oni koji se odnose na troškove ishrane, biti znatno veći. Ako imate sreće, na radnom mjestu će vam biti obezbijeđen jedan ili više obroka, što znatno umanjuje vaše mjesečne troškove na hranu. U suprotnom, obrok u restoranu brze hrane koštaće vas u prosjeku 6 evra, a ručak u poslovnoj četvrti oko 11 evra.
Primjera radi, jedan litar mlijeka u marketu košta 1.12 eura, kilogram jabuka oko 2.43 eura, a kada se sve sabere, minimalna izdvajanja za hranu na mjesečnom nivou iznose oko 400 eura.
Prevoz
Javni prevoz u Beču važi za jedan od najorganizovanijih javnih prevoza na svijetu. Mjesečnu kartu za javni prevoz, ukoliko sta radnik, platićete oko 50 eura. Ako imate vlastito vozilo, litar benzina u prosjeku ćete platiti oko 1.40 evra. Vožnja taksijem koštaće vas oko 3 evra po kilometru.
Osiguranje
U Austriji je zakonom propisano obavezno socijalno osiguranje (Sozialversicherung-SV). To znači da ako radite i primanja su iznad granice zarade do koje se ne plaćaju doprinosi, onda imate automatsko zdravstveno i penziono osiguranje kao i osiguranje u slučaju nesreće na radu. Privatnici i osobe koje traže posao imaju mogućnost da se osiguraju samostalno ili preko člana porodice.
Ostali troškovi
Preparate za ličnu higijenu pronaći ćete u marketima po sličnim cijenama kao i kod nas. Međutim, usluge u kozmetičkim salonima su znatno skuplje pa zato i ne čudi činjenica da naši ljudi koji rade u Beču koriste svoje posjete rodnom kraju da obave sve kozmetičke tretmane. Primjera radi, jedno muško šišanje košta više od 20 evra.
Ostali troškovi života zavisiće od vaših navika. Ako ste pušač, kutiju cigareta platićete u prosjeku oko 4,5 -5 evra. Kapućino je oko 3,5 evra, dvije ulaznice za kino koštaju oko 20 evra. Ovo su samo neki od prosječnih troškova koji ne spadaju u neophodne troškove za život, ali ni u luksuz. Na vama je da, na osnovu raspoloživih finansijskih sredstava i ličnih afiniteta, prilagodite svoje želje sa mogućnostima.
Smještaj u Beču
Nekretnine u Beču su veoma skupe za naše pojmove i to je razlog zašto većina ljudi sa ovih prostora koji rade u Beču žive kao podstanari kod nosioca stanarskih prava. Postoji varijanta iznajmljivanja stana sa stanarskim pravom, gdje ugovor potpisujete sa vlasnikom zgrade, vlasnikom stana ili osobom koja je iznajmila cijelu stambenu zgradu. Podstanarski ugovor se potpisuje između zakupca i nosioca stanarskih prava.
Važno je da prilikom iznajmljivanja stana za smještaj u Beču potpišete ugovor kojim ćete definisati uslove podstanarskog odnosa i visinu stanarine. Najsigurniji način je da smještaj u Beču tražite preko agencije. Budite spremni i na to da će vam za početak biti potrebno više novca jer će većina stanodavaca tražiti da unaprijed platite do tri kirije (koje će vam kasnije biti vraćene). Ugovori se potpisuju na period od najmanje tri godine. Ugovor možete raskinuti već nakon godinu dana, a ukoliko odlučite da to uradite ranije, u tom slučaju vam uglavnom ne vraćaju novac za kirije koje ste unaprijed uplatili.
Imajte na umu da je ovo jedini zakonit način podstanarskog života u Beču. Vi možete živjeti kod nekoga ko vam to ponudi i plaćati mu kiriju bez ugovora, ali ukoliko takav stanodavac bude otkriven, kazne su velike, a moguće je i da mu se oduzme stan – što niko neće rizikovati.
Najpopularniji smještaj u Beču su stanovi koji su podijeljni u kategorije A, B, C i D i razlikuju se kako po cijeni, tako i po uslovima stanovanja.
Zakon o stanovanju reguliše još neke stavke. Npr. ako je prethodni stanodavac uložio svoj novac u uređenje stana sa ciljem poboljšanja uslova života u njemu, nosilac stanarskog prava/vlasnik stana ili budući podstanar dužni su da mu taj novac nadoknade.
Ako, sa druge strane, podstanar napravi neku štetu u stanu, troškovi će biti nadoknađeni od unaprijed uplaćene kaucije.
U potrazi za stanom vjerovatno ćete potražiti pomoć maklera. Makler je neka vrsta posrednika prilikom iznajmljivanja kojeg može unajmiti vlasnik stana ili zakupac, i koji za svoj posao dobija novčanu naknadu.
Bankovni račun
Otvaranje bankovnog računa jedna je od prvih stvari koje ćete uraditi kad dođete na rad u Beču. Bankovni račun će vam biti potreban za transakcije redovnih mjesečnih primanja, a često i kao dokaz da raspolažete sredstvima potrebnim za život u Beču. Savjet je da se uvijek raspitate kod nekoliko banaka o uslovima otvaranja računa, troškovima mjesečnog održavanja računa i odaberete onu banku koja vam nudi odgovarajuće uslove.
Među najpopularnijim bankama u Austriji su:
Mobilni operateri u Austriji
Kada stignete u Beč, vjerovatno ćete odmah htjeti da kontaktirate vaše najbliže i javite im da je put prošao dobro i da ste bezbjedno stigli na odredište. Da biste izbjegli visoke cijene rominga, preporučujemo vam da odmah izaberete mobilnog operatera i kupite karticu sa brojem koji ćete koristi za vrijeme vašeg boravka u Beču.
Postoji nekoliko mobilnih operatera koji djeluju na području Austrije. Među najpopularnijima su:
Dodatni savjeti
Nije mali broj ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koji se odlučuju za rad u Beču na crno. Imajte na umu da će, ako se odlučite da ilegalno odete u Beč, vaša zarada biti manja, a ujedno rizikujete i plaćanje visokih kazni ukoliko vas otkriju. Dodatni savjeti su da se informišete u ambasadi o svim dokumentima koji su vam potrebni za odlazak, te o vremenu potrebnom da sve prikupite. Ova procedura vam može oduzeti više vremena, ali ćete osigurati dugoročno rješenje i legalan boravak i rad u Beču.
U Austriji postoji 13. i 14. plata!
Pored redovne plate, većina zaposlenih u Beču dobiće u toku godine još jednu ili dvije dodatne plate. Ovo pravo regulište se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Normalno radno vrijeme je 40 sati u sedmici, a ako radite prekovremeno, ti sati bi trebalo da vam budu plaćeni najmanje duplo više od redovne satnice. Svaki radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 5 sedmica u toku godine i koristi ga u dogovoru sa poslodavcem. Takođe, posao u Beču podrazumijeva i socijalno osiguranje, što znači prijavu od strane poslodavca i redovno uplaćivanje poreza i doprinosa na platu.
I za kraj, bilo kakav posao u Beču da radite, budite spremni da dajete svoj maksimum, da budete lojalni poslodavcu, korektni prema kolegama i cjelokupnom radnom kolektivu i da dobro “zasučete rukave”. Zauzvrat ćete dobiti solidnu zaradu sa kojom ćete moći prostojno da živite u Beču, a poneki dinar uspjećete da potrošite i u svojoj zemlji – bilo da šaljete porodici Ili rodbini, ili se odlučite da renovirate kuću ili stan ili jednostavno da uživate u malo luksuznijem odmoru od onoga koji biste mogli sebi priuštiti sa platom iz zemlje iz koje dolazite.
Ukoliko raspolažete informacijama koje nismo naveli u ovom tekstu, a mogu biti od koristi za sve one koji planiraju odlazak, pozivamo da nas kontaktirate na [email protected].
(Dunav.at)
