Isti izvor ističe kako je dr. Busek za desetak dana, točnije 25. ovoga mjeseca trebao proslaviti svoj 81. rođendan.
“Naša je zemlja smrću Erharda Buseka izgubila velikog Austrijanca i oduševljenog Europejca”, rekao je austrijski kancelar iz redova ÖVP-a Karl Nehammer kada je čuo za Busekovu smrt.
Nehammer je istakao kako je Busek kao političar bio cijenjen iznad stranačkih granica, te da je “različitim javnim funkcijama i dužnostima koje je uvijek odgovorno obavljao mnogo učinio za Austriju i Narodnu stranku”. Busek je i nakon službenog odlaska s austrijske političke scene i dalje ostao aktivan.
“S Erhardom Busekom Austrija je izgubila upečatljivu političku ličnost”, istakao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen dodavši:
“Busek je kao ministar znanosti i kao potkancelar dao svoj žig kako domaćoj unutarnjoj tako i vanjskoj politici”.
“Njegova je profinjena ironija, kao također i samoironija, bila izuzetno cijenjena i čudesna”, poručio je austrijski predsjednik.
Državna tajnica za umjetnost i kulturu Andrea Mayer je rekla kako je “Busek bio u punom smislu riječi poveznik-graditelj mostova između njegove stranke i političkih protivnika, između politike i civilnog društva i između kulture i gospodarstva”.
Predsjednik Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta Wolfgang Sobotka rekao je kako je Busek bio “političar sa stavom, vizionar i planer”.
Oporbeni socijaldemokrati (SPÖ), krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) i liberali Neosa Buseka su opisali kao “neospornog intelektualca, borca za znanost i obrazovanje i velikog Europejca”.
Vezano uz aktualnu političku situaciju u Europi i rusku invaziju na Ukrajinu današnji austrijski mediji prenose nedavno izrečen Busekov stav: “Rat Vladimira Putina u Ukrajini ima dimenziju postati svjetskim ratom”.
“Bilo bi dobro da se malo probudimo”, poručio je Busek dodavši:
“Mi niti smo bili pripremljeni za rat niti smo danas još pripremljeni”. Busek je također oštro kritizirao odugovlačenje bivšeg austrijskog kancelara i Busekovog stranačkog kolege Wolfganga Schüssela da se nakon napada Rusije na Ukrajinu povuče iz Nadzornog odbora ruskog naftnog koncerna Lukoila, što je potom ipak učinio.
Busek je rođen 1941. godine u Beču. Otac mu je bio inženjer i građevinar, a majka je bila iz obrtničke obitelji. Cijeli njegov život bio je vezan uz katoličku crkvu. Za vrijeme studija prava radio je kod austrijske Katoličke mladeži.
Političku karijeru u Narodnoj stranici (ÖVP) započeo je 1964. godine. Glavni tajnik ÖVP-a bio je od 1975. do 1976. godine. Od 1975. do 1978. bio je zastupnik svoje stranke u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta. Karijeru u bečkoj komunalnoj politici počeo je 1976. godine.
Na saveznoj razini, od 1991. do 1995. godine obavljao je dužnost čelnika ÖVP-a i potkancelara u vladi socijaldemokrata (SPÖ) i narodnjaka (ÖVP) na čelu sa socijaldemokratskim kancelarom Franzom Vranitzkym. Busek je prvotno postavljen za ministra znanosti, a 1994. godine za ministra obrazovanja.
Od 1996. godine je bio koordinator Inicijative za suradnju na jugoistoku Europe (SECI), a od 2000. do 2002. godine povjerenik austrijske vlade za proširenje Europske unije.
Od 2002. do 2008. godine bio je i poseban povjerenik Pakta stabilnosti EU za jugoistočnu Europu.
Busek je bio veliki zagovornik ulaska Slovenije i Hrvatske u EU, a potom i država zapadnog Balkana. Slovio je za odličnog poznavatelja političkih i gospodarskih (ne)prilika na jugoistoku Europe.
Od 2000. do 2001. bio je predsjednik Europskog foruma Alpbach, a od 2012. i njegov počasni predsjednik. Od 2005. do 2017. godine predsjedavao je Vienna Economic Forumom, čiji je počasni predsjednik postao do svoje smrti.
Busek je nosio titulu počasnog profesora brojnih austrijskih i inozemnih sveučilišta.
(Fenix)
