Ako se taj složeni sistem “pokvari”, posljedice mogu biti izražene u obliku blažih ili težih zdravstvenih smetnji.
Hipotalamus
Ova žlijezda je smještena u mozgu, a upravlja seksualnom željom, osjećajem gladi, žeđi, tjelesnom temperaturom, disanjem, srčanim ritmom. Posebno je važna jer djeluje kao unutrašnji sat organizma i upravlja svim životnim funkcijama.
Poremećaji: Tumače se jednako kao poremećaji hipofize, budući da se skup međusobnih djelovanja naziva osovina hipotalamus-hipofiza.
Epifiza
Ova žlijezda je smještena u samom središtu mozga, a njena uloga je poprilično nepoznata. Najpoznatiji hormon koji proizvodi je melatonin, hormon koji upravlja ciklusima sna i budnosti.
Poremećaji: Poznato je da utiče na reprodukciju životinja, ali poremećaji i njihove posljedice kod ljudi nisu poznate.
Štitna žlijezda
Ova važna žlijezda je smještena u dnu vrata. Proizvodi hormone koji utiču na rast, proizvodnju tjelesne energije i brzinu metaboličkih procesa u tijelu.
Poremećaji: Razlikuju se s obzirom na to da li štitna žlijezda radi prejako ili preslabo. Kod slabijeg rada javlja se usporenost metabolizma, a kod jakog ubrzanost. Za oba poremećaja je karakteristično lupanje srca, slabljenje noktiju i kose, poremećaji menstrualnog ciklusa, nagle promjene tjelesne težine.
Paratireoidne žlijezde
Riječ je o četiri male žlijezde koje se nalaze uz štitnu žlijezdu, a proizvode hormone koji utiču na metabolizam kalcijuma.
Poremećaji: Zbog nedovoljnog rada može doći do osećaja trnaca, gubitka osjećaja u stopalima i dlanovima, a u kritičnom slučaju i do privremene paralize. Kod prekomernog rada može doći do nastanka bubrežnih kamenaca ili preloma kosti.
Gušterača
Ova važna žlijezda se nalazi u gornjem dijelu trbušne šupljine. Njena funkcija je kontrola nivoa šećera u krvi otpuštanjem hormona insulina i glukagona.
Poremećaji: Najčešći simptom je promjena tjelesne težine, stalan osjećaj žeđi, malaksalost i drugi znakovi koji upućuju na nastanak šećerne bolesti.
Nadbubrežna žlijezda
Ova žlijezda se nalazi iznad bubrega, a dijeli se na središnji dio i koru. Odgovorna je za proizvodnju hormona kortizona i kortizola, ali je zaslužna i za malu količinu muških i ženskih polnih hormona, te hormona stresa – adrenalina.
Poremećaji: Kod pojačanog rada dolazi do prekomjernog stvaranja androgenih steroida, odnosno testosterona i sličnih hormona. Tada dolazi do pojačane dlakavosti kod muškaraca i žena, pojave akni, jačanja libida, kao i poremećaja u menstrualnom ciklusu.
Jajnici
Ovaj parni organ zadužen je za reprodukciju, ali i održavanje ravnoteže polnih hormona koje proizvodi. Jajnici regulišu menstrualni ciklus, omogućavaju sazrijevanje i otpuštanje jajnih ćelija, te proizvode hormone estrogen i progesteron.
Poremećaji: Najčešće se radi o sindromu policističnih jajnika, za koji je tipičan neregularan – skraćen ili produžen menstrualni ciklus, pojačana dlakavost, pojava akni, neplodnost i debljanje oko stomaka.
Testisi
Muške polne žlijezde kod muškaraca ekvivalent su jajnicima, a njihova primarna uloga je proizvodnja spermatozoida i muškog polnog hormona testosterona.
Poremećaji: Najčešće se vezuju uz poremećaje u radu drugih žlijezda, a rezultat je smanjeni broj spermatozoida i neplodnost. Simptomi niskog nivoa testosterona su smanjeni libido, nizak volumen sjemena, gubitak kose, umor i manjak energije, gubitak mišićne mase, te izostanak ili slabljenje erekcije.
(Lepota i zdravlje)
