Putin je u govoru 1. oktobra ocijenio da razmjere promjena koje se događaju u svijetu još nisu u potpunosti shvaćene. Govorio je o tehnološkom razvoju, vještačkoj inteligenciji, promjenama u ekonomiji i međunarodnim odnosima, ali i o sve većim bezbjednosnim rizicima.
“To je početak potpuno nove, apsolutno nove stvarnosti. Prijetnje i opasnosti tijesno su povezane sa mogućnostima i perspektivama”, rekao je Putin, prema transkriptu njegovog obraćanja.
Putin: Svijet ulazi u period velikih sukoba
Ruski predsjednik ocijenio je da će međunarodni sukobi vrlo vjerovatno biti nastavljeni u narednim godinama. Kao razlog je naveo velike promjene u odnosima među državama i činjenicu da one, prema njegovom tumačenju, podstiču ambicije i spremnost pojedinih aktera da preuzmu veće rizike.
Putin je istovremeno tvrdio da bi se situacija mogla mijenjati kako bude slabio uticaj Zapada i kako se bude razvijao multipolarni svjetski poredak.
Njegova poruka bila je da se međunarodni sistem više ne može zasnivati na dominaciji jednog centra moći. Umjesto toga, prema njegovom viđenju, sve veći uticaj imaju različite države i grupe država, uključujući Kinu, Indiju i zemlje BRIKS-a.
Putin je upozorio i da tehnološke promjene, posebno razvoj vještačke inteligencije, stvaraju istovremeno nove mogućnosti i nove rizike. Prema njegovim riječima, čovječanstvo još nije u potpunosti svjesno razmjera promjena koje dolaze.
Najozbiljnija poruka bila je upućena Zapadu
Iza šire priče o novom svjetskom poretku uslijedilo je mnogo konkretnije upozorenje.
Putin je rekao da Rusija nema namjeru da napada evropske države, ali da bi u slučaju direktnog napada na rusku teritoriju Moskva bila spremna da upotrijebi sva raspoloživa sredstva.
Posebno je pomenuo Kalinjingrad, rusku eksklavu smještenu između Poljske i Litvanije.
“Ako dođe do direktnog napada na Rusku Federaciju, pitanje upotrebe svih oružja kojima naša zemlja raspolaže neizbježno će odmah biti na dnevnom redu”, rekao je Putin.
Prema izvještajima Reutersa i AP-a, Putin je u tom kontekstu jasno stavio do znanja da bi među tim sredstvima moglo biti i nuklearno oružje. Moskva je ranije ove sedmice upozorila NATO da bi mogla pribjeći nuklearnom oružju ako bi pokušaj izolacije ili blokade Kalinjingrada ugrozio rusku teritoriju.
Putin je rekao da Rusija razumije da bi u eventualnom sukobu bila suočena sa NATO-om koji je, kako je naveo, “dvostruko veći” od Rusije, ali je istakao ruske vojne sposobnosti kao ono što Moskva smatra svojom strateškom prednošću.
Istovremeno je ponovio da Rusija, prema njegovim riječima, ne planira napad na evropske zemlje.
Kalinjingrad u središtu novog sukoba
Kalinjingrad ima poseban strateški značaj jer se nalazi između članica NATO-a Poljske i Litvanije i od ostatka Rusije je odvojen teritorijama drugih država.
Rusija je posljednjih dana upozoravala da postoje planovi za vazdušnu i pomorsku blokadu tog područja. NATO je odbacio takve optužbe i naglasio da je riječ o odbrambenom savezu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je da nuklearne prijetnje nisu korisne i da Alijansa ne predstavlja prijetnju Kalinjingradu.
Putin je svoje upozorenje predstavio kao odgovor na ono što Moskva smatra sve većim pritiskom Zapada, a ne kao prijetnju evropskim državama.
O Ukrajini nema dogovora o ograničenom prekidu udara
Rat u Ukrajini ostao je jedna od glavnih tema Putinovog nastupa.
Ruski predsjednik odbacio je prijedlog prema kojem bi Ukrajina prestala da napada ruske rafinerije, dok bi Rusija zauzvrat obustavila napade na ukrajinske brodove.
Putin je takav aranžman nazvao besmislenim i poručio da Moskva ne vidi razlog da prihvati takav ograničeni dogovor.
Istovremeno je ponovio da Rusija želi političko rješenje sukoba, ali pod uslovima koje Moskva smatra prihvatljivim. Među ruskim zahtjevima ostaje i neutralni status Ukrajine.
Vrata za razgovor sa SAD nisu zatvorena
Iako je veliki dio obraćanja bio posvećen kritici Zapada, Putin nije odbacio nastavak dijaloga sa Vašingtonom.
Govorio je o mogućnosti nastavka kontakata sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i nije isključio sastanak sa Trampom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom, ukoliko bi za takav susret postojala konkretna agenda.
To je bila drugačija poruka od one koju je Putin uputio dijelu evropskih zemalja, prema kojima je bio mnogo oštriji.
“Ne možemo biti sigurni da oružje za masovno uništenje nikada neće biti upotrijebljeno”
Jedan od najozbiljnijih dijelova obraćanja odnosio se upravo na rizik od globalne eskalacije.
Putin je rekao da niko ne može sa sigurnošću tvrditi da oružje za masovno uništenje nikada neće biti upotrijebljeno.
“Možemo li biti sigurni da to oružje nikada neće biti upotrijebljeno? Naravno da ne možemo. Moramo to imati na umu i spriječiti takav scenario”, rekao je.
Njegova poruka sa Valdaja tako je spojila dvije teme: tvrdnju da se svijet kreće prema novom, multipolarnom poretku i upozorenje da bi nastavak vojne i političke eskalacije mogao dovesti do mnogo opasnijeg sukoba.
U središtu svega ostaju Ukrajina i odnosi Rusije sa NATO-om, ali Putin je svoj nastup pokušao smjestiti u mnogo širi okvir – promjenu odnosa snaga u svijetu i stvaranje međunarodnog sistema u kojem, prema njegovom viđenju, Zapad više nema položaj kakav je imao ranije.
