Istovremeno, prošle nedjelje je banka JP Morgan upozorila da bi El Ninjo, u kombinaciji s cijenom nafte od 100 dolara po barelu, mogao da poveća cijene hrane za čak 1,5 odsto.
Dolazak El Ninja uslijedio je nakon dva velika sukoba – u Ukrajini i na Bliskom istoku. Poslije oba rata došlo je do rasta cijena hrane, ali oni ipak nisu izazvali masovnu glad, niti ozbiljnu političku nestabilnost u siromašnijim zemljama.
Može li ova treća kriza da izazove “savršenu oluju” koja će poremetiti postojeću ravnotežu?
Prvi, drugi – a sada i treći udar
Ruski napad na Ukrajinu i dalje otežava izvoz iz jednog od najvažnijih svjetskih regiona za proizvodnju i izvoz žitarica.
Napadi na luke iz kojih se izvoze žitarice i dalje traju, mnoga polja su minirana ili opasna za obradu.
Rat sa Iranom i poremećaji u izvozu nafte iz Persijskog zaliva povećali su cijenu i nafte i đubriva koje se proizvodi od fosilnih goriva. To je podiglo troškove proizvodnje hrane širom svijeta i izazvalo privremene poremećaje u snabdijevanju đubrivom.
Očekuje se da će El Ninjo, koji mijenja obrasce padavina i temperature širom planete, biti toliko snažan da je Svjetska banka nedavno upozorila da bi prinosi riže u pogođenim područjima mogli da budu manji za 20 do 50 odsto.
Maksimo Torero, glavni ekonomista Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), upozorio je na “kumulativni efekat” koji bi do kraja godine mogao da stvori “veoma složenu situaciju”.
“Veoma smo zabrinuti zbog El Ninja i kašnjenja monsuna u Indiji”, rekao je Torero za DW.
Očekuje se da će El Ninjo oslabiti i usporiti sezonu monsuna u Indiji, koja je od presudne važnosti za sjetvu riže.
Prema navodima lokalnih medija, u junu je već palo oko 40 odsto manje kiše nego što je uobičajeno.
Indija proizvodi gotovo trećinu svjetske rižw, iako se najveći dio te proizvodnje troši na domaćem tržištu.
Pored južne Azije, FAO smatra da najveći rizici povezani sa El Ninjom prijete afričkom regionu Sahela, južnoj Africi, jugoistočnoj Aziji i takozvanom Suvom koridoru u Centralnoj Americi.
Agencija UN za hranu ovog mjeseca je upozorila da neka od tih područja u narednim mjesecima imaju više od 50 odsto vjerovatnoće da će pogoditi suša.
Rekordna žetva 2025.
Uprkos svim dosadašnjim krizama, FAO konstatuje da su cijene hrane i dalje gotovo 20 odsto niže od vrhunca dostignutog 2022. godine. Razlog je to što je svijet prošle godine ostvario najveću žetvu žitarica u istoriji.
Poljoprivrednici su zasijali veće površine, vremenski uslovi bili su povoljni, a prinosi po hektaru porasli.
Iako se očekuje da ovogodišnja žetva bude nešto manja, i dalje bi trebalo da bude druga najveća do sada.
“Produktivnost u poljoprivredi i dalje raste”, rekla je za DW Simone Bunze iz Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Ona posebno ističe Indiju i Latinsku Ameriku: “To je pomoglo da se održi proizvodnja hrane i smanji glad. Time se ublažavaju i neke lokalne društvene krize.”
Glad i dalje pogađa milione ljudi
To, međutim, ne znači da je glad nestala. Ujedinjene nacije procjenjuju da je 266 miliona ljudi širom svijeta i dalje pothranjeno.
“U svijetu proizvodimo dovoljno kalorija da nahranimo sve ljude”, kaže Torero. “Problem je u tome što te kalorije nisu ravnomjerno raspoređene i upravo je to glavni izazov.”
Najteža situacija je u malom broju zemalja pogođenih ratovima, gdje čak i kada hrane ima, ona ne može da stigne do ljudi kojima je najpotrebnija. Stanovnici država zahvaćenih sukobima, poput Demokratske Republike Kongo, Sudana i Jemena, čine dvije trećine ljudi koji se suočavaju sa akutnom glađu u kriznim područjima koja prati UN.
Rat često uništava lokalne izvore hrane, raseljava milione ljudi, oštećuje infrastrukturu i ozbiljno ograničava pristup humanitarnoj pomoći.
U pojedinim kriznim žarištima, poput Sudana i Gaze, stručnjaci upozoravaju da se glad sve češće koristi kao oružje.
“Zaraćene strane namjerno uništavaju poljoprivredno zemljište, stočni fond, sisteme za vodosnabdijevanje, skladišta hrane i saobraćajne pravce. Time ugrožavaju pristup tržištima i ometaju dopremanje humanitarne pomoći”, rekla je Bunze za DW.
Mračne prognoze
Dodatni rizik za globalno snabdijevanje hranom predstavljaju đubriva, od kojih se oko trećine u normalnim okolnostima transportuje kroz Ormuski moreuz.
Plovidba tim prolazom i dalje je ozbiljno poremećena nakon neuspješnog primirja između SAD i Irana, kao i zbog napada na brodove u Crvenom moru.
Mnogi poljoprivrednici sada plaćaju znatno više za đubrivo, zbog čega odlažu kupovinu ili prelaze na kulture kojima je potrebno manje đubrenja.
Ako na kraju upotrebe manje đubriva, prinosi u sljedećoj sezoni mogli bi da budu slabiji.
Stručnjaci za prehrambenu bezbjednost smatraju da bi sam sukob na Bliskom istoku do 2030. godine mogao da gurne još milione ljudi u glad, a te procjene još ne uzimaju u obzir posljedice El Ninja.
Pošto se očekuje rast temperature površine Tihog okeana za oko 3,6 stepeni Celzijusa, gotovo dvostruko više nego tokom El Ninja 2015/2016, klimatski institut Berkeley Earth procenjuje da bi ovogodišnji El Ninjo mogao da bude najjači ikada zabilježen.
Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost naglog porasta gladi ako cijena nafte ponovo pređe 120 dolara po barelu, ako izvoz žitarica iz Ukrajine bude dodatno blokiran ili ako El Ninjo naredne godine ozbiljnije pogodi usjeve zbog smanjene sjetve.
Ako bi se svi ti faktori dogodili istovremeno, posljedice bi bile znatno teže.
Banka JP Morgan procjenjuje da bi do 2027. godine rast cijena hrane mogao da pređe pet odsto, pri čemu bi najteže bile pogođene zemlje u razvoju.
