Iranski zvaničnici zaprijetili su odmazdom, a ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha oštro je uzvratio. Poručio je Iranu da se “nema pravo prikazivati kao žrtva” s obzirom na vojnu podršku koju pruža Rusiji.
Iranski dronovi u ruskoj agresiji
Iran i Rusija decenijama održavaju bliske vojne odnose. Ta se saradnja posljednjih godina najjasnije ogleda u isporuci iranskih dronova kamikaza dugog dometa Moskvi. Rusija je počela masovno koristiti te dronove širom Ukrajine samo nekoliko mjeseci nakon početka rata 2022. godine, što je imalo smrtonosne posljedice. Kasnije je Moskva pokrenula i vlastitu proizvodnju tih iranskih letjelica.
Sjedinjene Države optužile su Iran i da Rusiju snabdijeva balističkim projektilima kratkog dometa. Ukrajina je takođe navela da je Iran poslao svoje instruktore da pomognu ruskoj vojsci u korištenju dronova, ali Teheran je to demantovao.
Masovna upotreba dronova, posebno jeftinijih modela iz Irana, promijenila je način ratovanja u Ukrajini. To je uticalo i na procjene vojnih stratega o potrebama modernih vojski. Ukrajina je zbog toga bila prisiljena da razvije vlastite tehnologije za odbranu od dronova, koje su prema ocjenama analitičara sada konkurentne klasičnim sistemima protivvazdušne odbrane.
Ukrajinska pomoć u odbrani od Irana
Četiri godine nakon što je Rusija počela koristiti iranske dronove, Kijev je svoje znanje o borbi protiv njih prenio na Bliski istok.
Nakon što su Sjedinjene Države i Izrael krajem februara započeli rat s Iranom, iranska vojska lansirala je talase dronova na američke vojne ciljeve u zalivskim zemljama. Ukrajina je u tome vidjela priliku da promoviše i izveze svoje cjenovno pristupačne sisteme za borbu protiv bespilotnih letjelica.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u martu da je više od 200 ukrajinskih vojnih stručnjaka poslato na Bliski istok kako bi pomogli saveznicima u odbrani od iranskih napada. “Ne želimo da ovaj teror iranskog režima protiv susjeda uspije”, rekao je tokom govora u britanskom parlamentu.
Ukrajina je takođe sklopila odbrambene ugovore sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, usmjerene na suzbijanje iranskih prijetnji projektilima i dronovima.
Povezivanje dva rata
Ukrajina sve češće ističe da su njen rat s Rusijom i sukob na Bliskom istoku isprepleteni te tvrdi da si Iran i Rusija međusobno pomažu u svojim ratnim naporima.
Zelenski je u subotu rekao da su ukrajinske obavještajne službe prikupile dokaze da Rusija Iranu daje satelitske snimke zalivskih država i američkih vojnih baza u regiji, što Teheranu pomaže u planiranju i izvođenju napada. Najavio je da će Ukrajina te podatke podijeliti sa zapadnim saveznicima.
Istog dana Ukrajina je pogodila iranski brod u Kaspijskom jezeru. Optužila ga je za prevoz vojnog tereta između Irana i Rusije, ali nije navela u kojem smjeru. To je dosad najjasniji pokazatelj da bi dugogodišnji posredni sukob Kijeva i Teherana mogao prerasti u direktan okršaj.
Zelenski bi napad mogao iskoristiti da uvjeri predsjednika Trampa kako Ukrajina i SAD imaju zajedničkog neprijatelja te da se založi za jačanje vojnih veza. Ukrajinski čelnik sastao se s Trampom u utorak poslijepodne i nakon sastanka izjavio da su razgovarali o nabavci dodatnih sistema protivvazdušne odbrane za Kijev.
U objavi na mreži X, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči direktno je povezao napad na brod sa sukobom na Bliskom istoku. Nazvao ga je “eklatantnim kršenjem Povelje UN-a” i ustvrdio da je izveden “po nalogu Izraela kako bi se Evropa uvukla u njihov rat”.
Aragči je dodao da je razgovarao s visokim predstavnikom EU i ruskim ministrom spoljnih poslova te im jasno poručio da napad “NEĆE OSTATI BEZ ODGOVORA”.
Prvi znakovi smirivanja napetosti pojavili su se u utorak naveče, kada su Aragči i Sibiha razgovarali telefonom. Obojica su pozvala na deeskalaciju. “Naš stav ostaje nepromijenjen: Evropa i Bliski istok zaslužuju stabilnost, sigurnost i mir”, objavio je Sibiha na društvenim mrežama, prenosi Index.hr.
