Mnogi predviđaju da će trenutno globalno stanje, potaknuto pandemijom koronavirusa, stati uz bok istorijskim događanjima poput Velike depresije ili globalne finansijske krize iz 2008. godine, zbog čega je svakako opravdan strah od društvenih i ekonomskih promjena koje nas čekaju.
Širom svijeta naučnici se bore u pronalasku lijeka za bolest Covid-19, no postavlja se pitanje – što nas čeka u trenutku kada napokon pobijedimo opasni virus i suočimo se sa svijetom kojeg smo ‘stavili na čekanje’. Na portalu Marker, navode sedam mogućih scenarija.
JEDAN SEKTOR NE TREBA STRAHOVATI
Izolacija u domovima i zatvorene trgovine rezultirale su povećanim interesom za online i beskontaktnu kupovinu stoga se predviđa da bi, barem kratkoročni pobjednici ove situacije, trebali biti oni koji pružaju robu i usluge bez potrebe da stupe u fizički kontakt sa svojim kupcima.
Pobjednici u ovoj kategoriji svakako bi mogli biti pružaoci ‘cloud computing usluge’ poput Slacka, Zooma, Microsofta te ostalih kompanija za virtuelnu stvarnost poput Oculusa i Netflixa. Promet na društvenim medijima će porasti, ali prihodi od reklamiranja trpiće zbog slabe potražnje osakaćene narušenom ekonomije.
U kratkom roku, izdići bi se se mogli i pružaoci usluge e-kupovine, te dostave hrane i osnovnih potrepština. A kad se ekonomija na kraju poboljša, ovi će dobici uglavnom potrajati zahvaljujući do tada već ukorijenjenim navikama kupaca.
PRIPREMITE SE NA NOVI NAČIN RADA
Mnogi od nas već su se navikli na rad od kuće. Počeli smo se truditi ne biti uz kompjuter u pidžami i nepočešljani, a online način rada sada već prihvaćamo kao jedini mogući. Razlog tome je vjerovatno podsvjesna nada da ćemo se uskoro svi vratiti na svoja rana mjesta, no izlazak iz pandemije za neke bi poslodavce mogao biti znak da pokušaju i dalje ostaviti svoje radnike na ‘radu od kuće’.
Tehnologija rada na daljinu već sada je poprilično unaprijeđena te je radnicima, a i poslodavcima omogućeno kvalitetno obavljanje posla i komuniciranje putem online platformi, pa ne bi bilo iznenađujuće da ovaj stil rada postane primaran. S druge strane, to bi moglo prouzrokovati ozbiljan udarac tržištu poslovnih nekretnina, budući da bi mnogi sektori mogli imati kvantitativno manju potrebu za fizičkim radnim mjestima.
Način rada od kuće takođe bi mogao dovesti do egzodusa radnika iz velikih gradova te do njihovog preseljenja u manje napučena područja s nižim troškovima života
AUTOMATIZOVANJE POSLOVA
Brojne kompanije, da bi preživjele ekonomsku i finansijsku krizu, moraće otpustiti određeni broj (manje produktivnih) radnika te automatizovati ono što se da automatizovati – no takav oblik rada pretpostavlja i brojna znanja kojima će poslodavci i radnici trebati rukovati u novoj ekonomiji nakon krize.
Dugoročno gledano, veliki broj kompanija mogao bi uvidjeti da poslove koji se obavljaju na daljinu mogu obavljati i visoko kvalifikovani radnici u zemljama s nižim troškovima. Ukratko, poslovi će se prvo premjestiti iz poslovnih u kućne uslove, a s vremenom će se prebaciti s udaljenih domaćih pozicija na udaljene prekomorske.
MEDICINSKE INOVACIJE
Nakon izlaska iz krize, i medicina kakvu danas poznajemo promijeniće se. Telemedicina tako bi mogla postati novi normalni standard. Ljekari u Sjedinjenim Državama već sada obavljaju daljinske posjete preko državnih linija, mogu slati e-poštu i obavljati video pozive s pacijentima.
Pružaoci zdravstvenog osiguranja sada moraju plaćati usluge telemedicine. Iako su ove mjere najavljene kao privremene, oni koji su sada imali iskustva iz prve ruke s pogodnošću i ekonomičnošću telemedicine neće je se tako lako odreći.
Telemedicina poboljšaće se i proširiti se – boljim testiranjem i dijagnostikom kod kuće te sveprisutnim usvajanjem nosivih proizvoda koji kontinuirano prate pojavu simptoma.
VISOKO OBRAZOVANJE
Pandemija je prisilila i brojne univerzitete da nastavu premjeste u online format, a nastavi li se ovaj stil predavanja, studenti bi se mogli na jesen zapitati – koliko smisla uopšte ima plaćati akademsku godinu i studentski život u drugom gradu.
Univerziteti će se u tom slučaju suočiti s pritiskom kako smanjiti troškove te bi mogući izlaz mogli pronaći u hibridnom modelu nastave koji frontalnu nastavu svodi na online zadatke temeljene na projektima i studentske radne grupe. To će dramatično smanjiti troškove, a istodobno će najboljim instruktorima omogućiti da svoje znanje usmjere na više učenika.
KRETANJE ROBE I LJUDI
Po završetku pandemije, predviđa se da će se ljudi, ali i roba sve manje kretati što bi moglo dovesti do propadanja međunarodne trgovine. Kako bi ojačale svoju sposobnost preživljavanja tijekom dužih razdoblja ekonomske samoizolacije, vlade mnogih zemalja potrudit će se ojačati domaće proizvodne kapacitete.
Tim slijedom, korporacije će sve više favorizirati otpornost centraliziranih domaćih lanaca opskrbe u odnosu na učinkovitost globaliziranih.
Vazduhoplovne kompanije, ugostiteljstvo i turizam doživjeće snažan pad potražnje tokom, a i neposredno nakon krize.
MULTILATERALNA SARADNJA
Nakon početnog povlačenja globalizacije, mnoge zemlje mogle bi spoznati stvarne tehnološke i virusne prijetnje, zbog čega bi izlaz iz problema mogle potražiti u međunarodnoj suradnji. Usvajajući osjećaj pragmatičnog internacionalizma, zemlje bi razvile međunarodne norme, sustave praćenja i izvještavanja te koordinirane planove za reagiranje i krizne situacije.
Koordinirani globalni dogovor, tijekom sljedeće pandemije, učinio bi da naredbe o samoizolaciji budu učinkovite, skratila bi se ekonomska obustava i nadamo se – spasili brojni životi.
(Slobodnadalmacija)
