Tržišni ured u Beču provjerio je 160 najmova stanova. Svaki drugi se pokazao nezakonitim.
Nakon nekoliko pritužbi stanara na stalne momačke večeri ili druga slavlja u susjednim stanovima, grad je pojačao kontrole. U Beču je tržišni ured pobliže promotrio 160 iznajmljivanja stanova. Napisano je 86 prijava. Posebno su pogođeni stanovi koji su se kratkotrajno iznajmljivali putem raznih platformi kao što su Airbnb i Booking.com.
U određenim okolnostima potrebna je poslovna dozvola za iznajmljivanje privatnih stanova. Osim toga, obično je potrebna uporabna dozvola za smještaj. Ako, primjerice, ima više od deset kreveta ili se o gostima ne brinu članovi vlastitog kućanstva, iznajmljivačima je potrebna obrtna dozvola.
Međutim, postoje i mnogi posebni slučajevi, zbog čega su kontrole tako složene, objasnio je za wien.ORF.at Alexander Hengl iz ureda za tržište. Prema Henglu, najmanje 15 stanodavaca shvatilo je da su zapravo obuhvaćeni trgovačkim pravom i stoga su naknadno registrirali tvrtku. Prijavljeno je 65 najmova stanova po obrtnim propisima, a 21 po bečkom građevinskom redu.
Prema riječima Alexandre Rezaei iz službe za podršku stanarima, u ugovoru o etažiranju treba biti navedeno jesu li dopušteni kratkoročni najmovi. Prenamjena stambenog prostora u komercijalne objekte nije dopuštena u određenim stambenim zonama prema prostornom i razvojnom planu Grada Beča.
Ova uredba ima za cilj osigurati da stanovi budu sigurni za stanovništvo i da se ne koriste kao uredi ili turistički smještaj. Ako netko želi iznajmljivati stan turistima, mora se voditi računa i o građanskopravnoj namjeni predmetnog stana.
Kratkoročni najam u zgradi često je teret za susjedne stanare. Iznajmljivanje putem platformi kao što je Airbnb često znači stalni dolazak i odlazak. Dugogodišnji zakupci prepušteni su na milost i nemilost pripadajućoj buci. Najmoprimac se može obratiti svom stanodavcu ili gazdarici i zatražiti pomoć, prema podstanarskoj pomoći.
Najmodavac ima temeljnu obvezu zaštititi treće strane od ometanja. „Ako ugovorno korištenje iznajmljene nekretnine više nije moguće zbog buke, moguća su smanjenja najamnine“, objasnila je Alexandra Rezaei. Moraju se prihvatiti lokalna i razumna oštećenja. “Kada se procjenjuje što je lokalno, važno je neposredno životno okruženje”, kaže Rezaei.
Ako je izravan razgovor s bučnim susjedima uzaludan, stanar može slučaj prijaviti i policiji. Prema Rezaeiju, stvaranje uznemirujuće buke predstavlja upravni prekršaj prema odgovarajućim državnim policijskim zakonima. Procjenu donosi policija, koja potom može izreći administrativnu kaznu od nekoliko stotina eura.
(kroativ.at)
