Iako su cijene sirove nafte tikom sukoba rasle, nikada nisu premašile nivo od 128 dolara po barelu iz 2022. godine, a kamoli rekordnih 146 dolara iz 2008. Međutim, pritisak na Bliskom istoku jača i nova eskalacija mogla bi cijene gurnuti iznad istorijskih maksimuma, piše CNN.
Cijena iznad 100 dolara
“Sukob ulazi u osjetno opasniju fazu”, rekla je Helima Croft, voditeljka globalne strategije u RBC Capital Marketsu. “To bi moglo promijeniti percepciju onih koji su vjerovali da će tržište uvijek naći rješenje.”
Cijena nafte u četvrtak je prvi put od maja premašila 100 dolara. Cijene benzina stabilizovale su se iznad četiri dolara, a dizel se prodaje za više od 5,20 dolara po galonu. Podaci sa tržišta obveznica upućuju na to da je zabrinutost zbog inflacije na najvišem nivou tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trampa.
Gotovo svi mehanizmi koji su u proteklih pet mjeseci obuzdavali cijene sada su ili oslabjeli ili potpuno nestali, pa postoji rizik od njihova daljeg značajnog rasta.
Prekinuti putevi izvoza
Nakon iranskih napada na tankere u Ormuskom moreuzu, koji su zaustavili veći dio prometa, tržište se prilagodilo. Prema podacima JPMorgana, oko sedam miliona barela nafte dnevno, umjesto kroz Persijski zaljev, preusmjereno je cjevovodima prema Crvenom moru.
Međutim, iz Capital Economicsa ističu da su sada i ti alternativni pravci ugroženi. Hutistička blokada moreuza Bab-al-Mandeb zatvorila je još jedan ključni prolaz za otprilike pet miliona barela saudijske nafte dnevno.
Saudijci tu naftu mogu preusmjeriti sjevernije kroz Suecki kanal, ali najveći, potpuno natovareni tankeri ne mogu proći tim putem, objašnjava Natasha Kaneva iz JPMorgana. Čak i ako se nafta prebaci na manje brodove, putovanje preko Sredozemlja i oko Afrike produžuje se sa uobičajene četiri na osam sedmica.
Problem s obezbjeđivanjem tankera
Dosad su brodovi koji su prolazili Ormuskim moreuzom plaćali visoke premije za ratni rizik, ali obezbjeđenje je bilo dostupno. Sada je i to neizvjesno. Lloyd’s Market Association (LMA), udruženje pomorskih osiguravatelja, u četvrtak je izrazilo sumnju hoće li brodovi u budućnosti uopće moći dobiti police osiguranja za prolazak tjesnacem.
Problem je nastao jer Iran planira ponovno uvesti naknadu od 1 do 2 dolara po barelu nafte, što bi režimu donosilo milijune dolara po brodu. Za osiguravatelje je to neprihvatljivo. LMA u novoj klauzuli navodi da je plaćanje te naknade Iranu protuzakonito jer se njime krše američke sankcije.
Plaćanje naknade moglo bi poništiti cijelu policu, što za brodarske kompanije predstavlja veliki rizik. S obzirom na to da Iran ustraje u svom pravu da napada brodove koji ne plate naknadu, za njih praktički više ne postoji siguran put iz moreuza.
Sukob se širi na Rusiju
Problem za globalno energetsko tržište dodatno su zakomplikovali ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije i terminal Kaspijskog naftovoda u Crnom moru. Ti su napadi izazvali veliku nestašicu goriva u Rusiji, zbog čega je Moskva zabranila izvoz dizela.
Time je sa tržišta povučena ogromna količina goriva. Prije zabrane, Rusija je izvozila 800.000 barela dizela dnevno, što čini 12% svjetskog snabdijevanja, kaže Andy Lipow, predsjednik kompanije Lipow Oil Associates. Ukrajinski udari u Crnom moru ugrozili su i snabdijevanje sirovom naftom.
Iako taj naftovod ne transportira najveće količine, njegovim zatvaranjem s tržišta bi nestalo 1,7 miliona barela dnevno, i to upravo u trenutku kad su blokirani i alternativni pravci za naftu iz Ormuskog moreuza.
Sve niže zalihe nafte
Ključna razlika između situacije na početku rata s Iranom i danas jest količina nafte u skladištima. Prije rata zalihe su bile na istorijski visokim nivoima, dok su u posljednjih pet mjeseci pale za 1,3 milijarde barela, pokazuju podaci kompanije Pickering Energy Partners.
To je izuzetno problematično za Sjedinjene Države, čije su strateške rezerve od proljeća smanjene za 116 miliona barela i sada su na najnižem nivou od 1983. godine. Preostalo je samo 60 miliona barela do zakonski propisanog minimuma.
I komercijalne zalihe u SAD blizu su operativnog minimuma. Predsjednik Tramp je u junu izjavio da bi takav razvoj događaja mogao izazvati “ekonomsku katastrofu” i da bi ga zbog toga mogli upoređivati s Herbertom Hooverom, predsjednikom iz doba Velike depresije.
Nafta koja je ranije bila dostupna iz Ormuskog moreuza više ne može pomoći. U junu, tokom kratkog primirja, iz moreuza je izašlo više od 200 miliona barela. Sada se tamo nalaze samo 44 broda, dok ih je neposredno prije potpisivanja primirja bilo 97, navodi Naveen Das, analitičar kompanije Kpler.
Potražnja i očekivani rast cijena
Potražnja za naftom u posljednjih pet mjeseci bila je manja, uglavnom zato što je Kina prije rata stvorila značajne zalihe pa nije morala uvoziti velike količine po visokim cijenama. Ipak, Kina se na te zalihe ne može oslanjati dugoročno.
Prema procjeni Natashe Kaneve, zaliha ima za još otprilike tri do četiri mjeseca, nakon čega će morati povećati uvoz. Time se otvara pitanje koliko dugo cijene mogu ostati na sadašnjim nivoima. S obzirom na ograničenu ponudu, cijene su i dalje relativno stabilne jer pad potražnje još uvijek ublažava pritisak na lance snabdijevanja.
Ali, ako se situacija ne promijeni, cijene će nastaviti da rastu, smatra Daan Struyven iz Goldman Sachsa. On predviđa da bi nafta do oktobra mogla dosegnuti nivoe iz 2022. i premašiti 120 dolara po barelu.
Helima Croft procjenjuje da je prijetnja još veća. Prema njenim riječima, u slučaju izbijanja otvorenog regionalnog sukoba, cijena nafte mogla bi premašiti 150 dolara po barelu i postaviti novi istorijski rekord, prenosi Index.hr.
