CDU u Saksoniji-Anhaltu je ispod 20 odsto, što je manje od polovine rezultata AfD-a. To je šok za CDU, koji je generalna sekretarka Franciska Hoperman u svojoj prvoj reakciji opisala vrlo oprezno: “U svakom slučaju, ovo je veoma težak rezultat za nas i utiče na sve nas kao hrišćanske demokrate.” Posljedice se u nedjelju uveče, dva sata nakon zatvaranja biračkih mjesta, još ne mogu sagledati, piše Deutsche Welle.
Postoje dvije opcije: da sa AfD-om na vlast u jednoj pokrajini prvi put dođe stranka koja je klasifikovana kao desno ekstremistička ili da se formira manjinska vlada predvođena CDU-om, koja bi zavisila od pomoći Ljevice. Oba scenarija mogla bi gurnuti cijeli CDU i Merca u ozbiljne probleme.
Sadržaj teksta
Scenario 1: apsolutna većina za AfD
Apsolutna većina za AfD izazvala bi politički potres bez presedana, daleko izvan granica Saksonije-Anhalta. Potraga za krivcima vrlo brzo bi dovela i do Berlina, konkretno do kancelarovog kabineta. Sigurno je da bi u sopstvenoj stranci Merc bio označen kao suodgovoran za to.
Sven Šulce, nosilac liste CDU-a u Saksoniji-Anhaltu, proteklih se sedmica neprestano žalio da savezna politika negativno utiče na njegovu predizbornu kampanju. Čak se usprotivio i reformi penzionog sistema, najvažnijem reformskom projektu kancelara.
Za suodgovornost savezne stranke za pobjedu AfD-a Merc bi vjerovatno morao sam da polaže račune. Njegov autoritet smatra se uzdrmanim. Međutim, koliko god ovakav uspjeh AfD-a izgledao katastrofalno na društvenom i državno-političkom nivou, kao i za sam CDU, za Merca i koaliciju u Berlinu u tome leži i određena šansa.
Kancelar će tvrditi da centar sada mora još više da izdrži pritisak s desnog ruba. Na kraju bi to moglo čak i učvrstiti jedinstvo crno-crvene koalicije, a time i Mercovu poziciju kancelara.
Scenario 2: opasno koketiranje s Ljevicom
Ukoliko AfD ne dosegne apsolutnu većinu, Sven Šulce, aktuelni premijer pokrajine, mora prvi odgovoriti na pitanje: kakav je stav njegove stranke prema Ljevici? CDU je 2018. godine odlučio da neće sarađivati ni sa Ljevicom ni sa desnicom. Merc je to ponovio samo prije nekoliko dana: “I kod AfD-a i kod Ljevice postoje tako temeljne razlike u odnosu na Uniju da je saradnja isključena.”
No, šta tačno znači saradnja? Merc je podržao Šulceovu liniju u kampanji: neće biti zajedničkog vladinog programa niti ličnog učešća u vlasti. Istovremeno, Merc je uputio na Tiringiju i Saksoniju, gdje manjinske vlade, kroz komplikovane “mehanizme konsultacija”, dobijaju selektivnu podršku Ljevice, bez formalnog vezivanja.
Protiv takvog scenarija, međutim, već se javlja otvoren otpor unutar CDU-a. Zamjenik šefa poslaničkog kluba Unije u Bundestagu, Sep Miler, prije nekoliko dana otvoreno je zagovarao da se mandat za sastavljanje vlade najprije povjeri AfD-u, ukoliko ta stranka bude uvjerljivo najjača.
“Ako rezultati anketa postanu izborni rezultati, onda Ulrih Zigmund sa AfD-om ima mandat za sastavljanje vlade”, izjavio je za “Politico”. Ljudi poput Milera strahuju od masovnog istupanja iz stranke ako CDU bude sarađivao sa Ljevicom. Takođe se boje da će to samo dodatno ojačati AfD. Na sljedećim izborima za pet godina oni bi u Saksoniji-Anhaltu mogli dobiti dvotrećinsku većinu, glasi njihova mračna prognoza.
Dalje pucanje takozvanog zaštitnog, odnosno protivpožarnog zida na lijevoj strani moglo bi takođe dovesti do toga da se u CDU-u ohrabre oni koji žele da sruše zaštitni zid prema desnici, što je za Merca i stranačko rukovodstvo u Berlinu potpuno isključeno. Situacija bi mogla izmaći kontroli. Neki u najgorem slučaju vide čak i opasnost od raskola unutar stranke.
Klingbajl i Bas mogu privremeno da odahnu
Za razliku od Merca, predsjedavajući koalicijskog socijaldemokratskog partnera SPD-a, Lars Klingbajl i Bebel Bas, barem na prvi pogled, mogu za sada da odahnu. Socijaldemokrate su sedmicama strahovale da neće preći izborni prag od pet odsto. Sada se čini jasnim:
SPD će biti i u sljedećem pokrajinskom parlamentu u Magdeburgu. Pritom se ne moraju suočiti sa većim gubicima. “Ovo je za nas prije svega važan znak da se na SPD mora računati”, rekao je generalni sekretar Tim Klisendorf za ARD.
Ipak, ovaj rezultat zavarava. Mnogi su birači u Magdeburgu svoj glas vjerovatno dali taktički: što više manjih stranaka uđe u parlament, to je manja vjerovatnoća za apsolutnu većinu AfD-a. Ko je onda glasao za SPD iz uvjerenja, a ko samo kako bi spriječio vladu AfD-a?
Iako su Klingbajl i Bas u dijelu stranačke baze i dalje na meti kritika, ta bi se baza sada mogla usredsrediti na izbore koji se za dvije sedmice održavaju u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. Ondje je premijerka Manuela Švezig u posljednje vrijeme napredovala i još uvijek ima izgleda da završi ispred AfD-a.
I izbori za dvije sedmice donose veliku neizvjesnost
Od ishoda oba pokrajinska izbora 20. septembra, u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, zavisi i koliko će jesen postati opasna za Merca.
U Berlinu CDU-u prijeti gubitak pozicije gradonačelnika, potencijalno u korist Ljevice. U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, ako situacija bude potpuno loša, mogli bi pasti ispod granice od deset odsto na četvrto mjesto.
I ondje bi se, pri formiranju vlade mimo AfD-a, moglo postaviti pitanje saradnje sa Ljevicom. Rasprava o promjeni kancelara mogla bi se tada ponovo potpuno rasplamsati.
Međutim, moguć je i drugačiji scenario: u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU može izbjeći jednocifren rezultat, kao i komplikovano formiranje vlade, ukoliko to bude dovoljno za koaliciju crveno-crveno-zelenih. A nosilac liste berlinskog CDU-a Stefan Evers može pobijediti na izborima i postati gradonačelnik. Takav bi razvoj događaja ublažio pritisak na Merca.
Kraj crno-crvene koalicije malo vjerovatan
Jedna stvar u svakom slučaju važi za sve nadolazeće ishode izbora kao malo vjerovatna: raspad koalicije konzervativaca i socijaldemokrata na saveznom nivou. Razlog je jednostavan: iz novih bi izbora AfD vjerovatno izašao još jači, a formiranje vlade postalo bi još teže.
