Još jednom je sve prošlo bez težih posljedica. Da nije, posljedice bi bile teško sagledive: dron opremljen eksplozivom i mehanizmom za aktiviranje pronađen je 4. avgusta 2026. uveče u bezbjednosnoj zoni aerodroma u Lajpcigu, između ukrajinskih teretnih aviona – i potom je deaktiviran. Taj aerodrom je čvorište za vojnu pomoć Ukrajini.
Njemačka vlada dugo je oklijevala da javno optuži Rusiju za taj incident. Sada je to ipak učinila. Korišćena su sredstva koja su poznata iz drugih ruskih hibridnih operacija – od konfiguracije drona i različitih komponenti, do eksploziva i tehnologije za aktiviranje, rekao je u utorak, 1. septembra, njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint. Priprema napada, dodao je, odlikovala se „visokim nivoom tehničke stručnosti i značajnim organizacionim naporom“, piše DW.
Kancelar Fridrih Merc rekao je još krajem avgusta, komentarišući incident: “Savezna vlada će počinioce hibridnih napada natjerati da plate cijenu. Oni će za to platiti.“ Rusiju tada nije pomenuo. Ni sada se Merc lično nije izjasnio o tome.
Cijena koju plaća Rusija
Cijena koju će Rusija platiti relativno je mala: Ruski dom u Berlinu biće zatvoren – za tu kulturnu instituciju postoji sumnja da služi kao paravan za špijunske aktivnosti. Biće zatvoren i ruski generalni konzulat u Bonu. Ulazak ruskih državljana u Njemačku biće dodatno pooštren. Njemačka će takođe odlučnije postupati protiv ruske “flote u sjenci”. Ostaje nejasno kako će to tačno da izgleda i kada će mjere da budu sprovedene.
Kao odgovor na to, Moskva je u međuvremenu saopštila da će zatvoriti Gete institut u Rusiji.
Medvedev zahtijeva napad na njemačke fabrike naoružanja
Za opozicione Zelene u Bundestagu to nije dovoljno. “Analiza savezne vlade stigla je pomalo kasno, a mjere su mi premale”, rekla je za DW Sara Nani, portparolka stranke Zelenih za bezbjednosnu politiku. “Ne vjerujem da sada iko u Moskvi strahuje ili razmišlja o tome.” Njemačka bi, na primjer, već sada morala odlučnije da postupi protiv ruske “flote u sjenci”. Na taj način trebalo bi “zaustaviti priliv novca ruskoj ratnoj mašineriji”.
Nezadovoljan je i Roderih Kizeveter, bezbjednosni stručnjak vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU). On je u listu “Handelsblat” zatražio isporuku krstarećih raketa “Taurus” Ukrajini, kao i aktiviranje člana 4 NATO ugovora, koji predviđa konsultacije među saveznicima u slučaju spoljne ugroženosti. Od njemačke vlade zatražio je da “napusti politički komotan put popuštanja”.
Oštar odgovor, kakav traži Kizeveter, mogao bi da poveća rizik od vojne konfrontacije sa Rusijom – zemljom koja kategorički negira odgovornost za incident u Lajpcigu. Predsjednik Vladimir Putin nazvao je njemačke kaznene mjere protiv Rusije “teškom greškom” i optužio Berlin za falsifikovanje dokaza. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova najavilo je kontramjere – bez dodatnih pojedinosti.
Još dalje je otišao Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Poznat po oštroj retorici, Medvedev je zaprijetio Njemačkoj na Telegramu: “Zaslužujete direktan udar na sve njemačke proizvodne pogone vojne tehnike” koji rade za Ukrajinu, kao i “sasvim sigurno na još neka mjesta u Berlinu”.
Ministar spoljnih poslova Vadeful vidi Njemačku kao ratni cilj
Iznova se, a sada još intenzivnije, postavlja pitanje da li se Njemačka već nalazi u ratu s Rusijom. Njemačka vlada to jasno negira: “Nismo u ratu, ali jesmo svakodnevna meta hibridnog ratovanja”, rekao je u utorak ministar unutrašnjih poslova Dobrint, nakon što je Rusiju označio kao odgovornu za neuspješni napad. Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful je na javnom servisu ARD izjavio da Njemačka nije u ratu, ali jeste ruski “ratni cilj”.
Još prije godinu dana, u septembru 2025, kancelar Fridrih Merc je, takođe ne pominjući Rusiju, rekao: “Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru.” Povod su bili sve učestaliji napadi na računarske mreže, kritično važnu infrastrukturu i druge hibridne prijetnje.
Njemački stručnjak za bezbjednost Zenke Mararens sa Univerziteta u Kilu stvari posmatra nešto drugačije: “Ne, Njemačka trenutno nije u ratu. Suočavamo se s hibridnim aktivnostima drugih zemalja, ali nismo u ratu”, rekao je za DW. U zapadnim zemljama pitanje rata u velikoj mjeri se posmatra kroz pravni okvir. U Njemačkoj, prema Ustavu, Bundestag mora da utvrdi da se zemlja nalazi u ratu, a to je moguće samo nakon fizičkog napada. “Trenutno ništa ne ispunjava tu definiciju”, kaže Mararens.
Sara Nani, portparolka Zelenih za bezbjednosnu politiku u Bundestagu, strahuje, međutim, da će Rusija nastaviti da eskalira. “Još nismo u ratu sa Rusijom, ali Rusija, čini se, priprema rat ne samo protiv Ukrajine, već protiv cijele Evrope”, rekla je ona u intervjuu za DW. Incident u Lajpcigu nazvala je “pokušajem terorističkog akta”.
Brojne mogućnosti ispod praga fizičkog napada
Strogo pravno gledano, Njemačka ni u kom slučaju nije u ratu s Rusijom. Nema objave rata, niti priznatog oružanog sukoba. Takođe nije aktiviran član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani, pa čak nisu ni pokrenute konsultacije članica NATO-a na osnovu člana 4, koje prethode aktiviranju mehanizma kolektivne odbrane.
Drugačije izgleda situacija kada je riječ o neprecizno definisanom hibridnom ratu. Brojni stručnjaci za bezbjednost smatraju da Rusija već vodi takav rat protiv zapadnih država. Tu se podrazumijevaju napadi na infrastrukturu, sajber-napadi, dezinformacije ili klasična špijunaža. Fondacija Konrad-Adenauer, bliska njemačkoj vladajućoj CDU, nakon incidenta u Lajpcigu izričito govori o ruskom hibridnom ratovanju protiv Njemačke.
Ipak, granice između hibridnih napada i otvorenog ratnog čina su fluidne.
Stručnjak Mararens smatra da Rusija u Njemačkoj – drugoj najvažnijoj zemlji kada je riječ o podršci Ukrajini, poslije SAD – akcijama poput one u Lajpcigu veoma ciljano slijedi svoje strateške interese. Da je napad na aerodrom uspio, to bi rasteretilo ruski front, ukazuje Mararens. Osim toga, “ako Rusija uspije da ubijedi njemačko stanovništvo da ne podržava političke odluke o pomoći Ukrajini, to takođe direktno smanjuje pritisak na frontu“.
Faktor AfD i izbori u Saksoniji-Anhaltu
Upravo sada je taj posljednji aspekt posebno važan: u nedjelju, 6. septembra, održavaju se pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu. Oni se smatraju najvažnijim izborima u Njemačkoj u posljednjih nekoliko decenija. Pitanje je da li će Alternativa za Njemačku (AfD) u Saksoniji-Anhaltu, stranka čiji je pokrajinski ogranak od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka označen kao “potvrđeno krajnje desničarski”, osvojiti apsolutnu većinu i tako prvi put preuzeti vlast u nekoj njemačkoj pokrajini.
AfD se protivi daljoj vojnoj podršci Ukrajini i željela bi normalizaciju odnosa s Rusijom. Time se nadovezuje na široko rasprostranjeno raspoloženje u istočnoj Njemačkoj prema kojem rat u Ukrajini nije njemački problem i prema kojem je u Ukrajinu već otišlo previše novca.
Sara Nani iz Zelenih i tu vidi ciljanu rusku kampanju zastrašivanja i naziva je “psihološkim ratovanjem”.
Savezna vlada koju čine konzervativni demohrišćani (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD) zato će dobro razmisliti prije nego što retorički eskalira, jer bi time možda mogla da pomogne AfD-u da u Saksoniji-Anhaltu osvoji apsolutnu većinu. S druge strane, ona teško može sebi da dozvoli da Rusiju proglasi odgovornom za incident u Lajpcigu, a da potom odgovori samo relativno blagim mjerama.
Upravo ta dilema mogla bi da bude razlog zbog kojeg njemački kancelar Fridrih Merc do sada nije direktno optužio Rusiju, piše DW.
