Piše: Mirna Milanović
Rekapitulacija događaja u Ukrajini i na Kosovu u pogledu brojeva i osnovnih podataka:
Ukrajina:
- Sukob je započeo 2014. godine nakon svrgavanja predsednika Viktora Janukoviča.
- Sukob traje već više od devet godina.
- Ukrajinske vojne snage procjenjuju se na oko 250.000 vojnika.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, sukob je rezultirao više od 13.000 poginulih i preko 30.000 ranjenih.
- Procjenjuje se da je više od 7 miliona ljudi raseljeno unutar zemlje, dok je preko 5 miliona izbjeglo u susjedne zemlje.
- Ekonomski trošak sukoba se procjenjuje na desetine milijardi dolara.
Kosovo:
- Sukob na Kosovu trajao je od 1998. do 1999. godine.
- Međunarodne snage KFOR-a (Kosovo Force) angažovane su na Kosovu kako bi očuvale stabilnost i mir.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, sukob je doveo do preko 13.000 poginulih i nestalih osoba.
- Procjenjuje se da je oko 1,8 miliona ljudi raseljeno tokom sukoba.
- Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, ali nije priznato od strane Srbije i nekih drugih zemalja.
- Međunarodna zajednica uložila je značajna sredstva u obnovu i razvoj Kosova nakon sukoba.
Sadržaj teksta
Politički kontekst:
U oba slučaja, politička nestabilnost i neslaganje doveli su do izbijanja sukoba. U Ukrajini, sukob je dijelom rezultat političke polarizacije između prozapadnih i proruskih snaga. Na Kosovu, konflikt je bio posledica etničkih i političkih tenzija između albanske većine i srpske manjine.
Autonomija i nezavisnost:
Na Kosovu, nakon višedecenijske opresije i sukoba, proglasena je nezavisnost od Srbije 2008. godine. Međutim, ova deklaracija nije priznata od strane Srbije i nekih drugih zemalja. U Ukrajini, separatistički regioni Donjeck i Lugansk proglasili su nezavisnost, ali njihov status nije priznat ni od strane Ukrajine ni od strane međunarodne zajednice.
Međunarodni faktori:
U oba slučaja, međunarodni faktori igrali su značajnu ulogu. U Ukrajini, Rusija je podržala separatiste i pružala im vojnu podršku. S druge strane, na Kosovu su angažovane međunarodne snage, uključujući NATO.
Bezbjednosne posledice:
Oba sukoba su dovela do ozbiljnih bezbjednosnih posledica. Na Kosovu, etničko nasilje i ratni zločini izazvali su humanitarnu krizu i masovno raseljavanje stanovništva. U Ukrajini, sukob je doveo do humanitarnih katastrofa, brojnih ljudskih žrtava i razaranja infrastrukture.
Regionalna stabilnost:
Sukobi u Ukrajini i na Kosovu imaju potencijal da destabilizuju šire regione. Na Kosovu, etničke napetosti i pitanje nezavisnosti mogu uticati na susjedne zemlje sa sličnim pitanjima, kao što su Bosna i Hercegovina i Makedonija. U Ukrajini, tenzije između Rusije i Zapada mogu uticati na druge postsovjetske zemlje
Rješavanje konflikta:
Rješavanje konflikta na Kosovu i u Ukrajini zahtjeva sveobuhvatne diplomatske napore. Na Kosovu, međunarodna zajednica je sprovela dijalog između Prištine i Beograda u cilju normalizacije odnosa. Postignuti su sporazumi poput Briselskog sporazuma, ali postoje i dalji izazovi u vezi s implementacijom i postizanjem trajnog mira.
U Ukrajini, Minski sporazumi su postignuti 2014. i 2015. godine s ciljem postizanja primirja i političkog rešenja sukoba. Međutim, sporazumi su bili teško implementirani, a sukobi se i dalje nastavljaju. Napori za postizanje održivog mira i stabilnosti trenutno djeluju neizvjesno.
Uticaj na globalnu politiku:
Oba sukoba imaju značajan uticaj na globalnu politiku. Situacija u Ukrajini izaziva zategnute odnose između Rusije i Zapada, povećavajući geopolitičke tenzije. S druge strane, pitanje Kosova ima implikacije za politiku u regionu Balkana i odnos između Zapada i Rusije.
Iako su situacije u Ukrajini i na Kosovu različite, sukobi su obilježili oba područja, stvarajući ozbiljne posledice po regionalnu i globalnu stabilnost. Diplomatski napori su neophodni kako bi se postigao trajni mir i rješenje koje će omogućiti stabilnost i prosperitet. Ključni izazov u oba sukoba upravo jeste postizanje političkog dogovora i dijaloga između suprotstavljenih strana. Izgradnja poverenja, inkluzivnost i pregovori su ključni elementi.
