Piše: Vera Marjanović
Da se podsjetimo, USAID je 1961. godine osnovao predsjednik Džon F. Kenedi, a 1962. je branio osnivanje Agencije riječima: „Oni koji su protiv razvojne pomoći treba da shvate da ona za nas predstavlja veoma snažan izvor moći. Omogućava nam da utičemo na očuvanje slobode. Da nismo toliko angažovani, naš glas ne bi bio tako snažan.“ Učešćem u brojnim raznovrsnim projektima, u zemljama u razvoju je kroz decenije ostvarivan ogromni uticaj američke spoljne politike. Zvanično, kroz programe USAIDa su podržavani projekti u oblasti vodosnabdijevanja, zdravstva, obrazovanja i zaštite životne sredine, dok su istovremeno podsticane, navodno, demokratske, ekonomske i političke reforme. Važno je napomenuti da je u pitanju uglavnom bila demokratija po modelu koji je u određenom trenutku odgovarao američkim ciljevima i „odbrani nacionalnih interesa“, koji su se nerijetko branili u djelovima svijeta koje prosječni Amerikanac nije mogao pronaći na globusu.
Lov na vještice
Predsjednik Donald Tramp je odmah po preuzimanju dužnosti sa svojim savjetnikom Ilonom Maskom počeo da „češlja“ poslovanje USAIDa i ubrzo objavio odluku koja donosi dalekosežne posljedice: Američka agencija za međunarodni razvoj se ukida! Tačka se stavlja na brojne programe pomoći, što će u korist državne kase značiti uštedu od 54 milijarde dolara na godišnjem nivou. Prema navodima vlade, od prvobitnih 6.200 projekata, obustaviće se čak 83%, što znači da će se nastaviti sa realizacijom oko hiljadu programa, ali pod nadzorom Stejt departmenta. Državni sekretar Mark Rubio još uvijek nije obavijestio javnost o kojim projektima se radi. USAID je do Trampove odluke širom svijeta zapošljavao oko deset hiljada ljudi, od kojih će na platnom spisku ostati samo njih 290 koje je odabrao Rubio.
Tvrdnja predsjednika Trampa, nakon šestonedjeljne revizije poslovanja USAIDa, da je u pitanju kriminalna organizacija, odjeknula je u svijetu. Dodatnu ozbiljnost ovoj izjavi dao Mark Rubio riječima da su se na obustavljene projekte trošile milijarde dolara na način „koji nije bio u skladu sa nacionalnim interesima Sjedinjenih Država, a u nekim slučajevima im je čak i štetio.“ Ipak, Savezni sud je naložio da američka vlada mora da isplati sredstva za razvojne projekte koji su već realizovani. Tokom poslednjih godina, budžet USAIDa se kretao između 40 i 60 milijardi dolara na godišnjem nivou. Istina je da je to manje od jedan odsto godišnjeg budžeta Amerike, a protivnici Trampove odluke tvrde da je korist po spoljnu politiku bila mnogostruko veća.
USAID i Zapadni Balkan
Američki diplomata Ričard Grenel, koji je vrlo blizak predsjedniku Trampu, objavio je informaciju da je u periodu od 2020. do 2024. godine USAID za Zapadni Balkan izdvojio sumu od 1,7 milijardi dolara. Prema tim podacima, najveći dio je otišao na tzv. Kosovo – 537 miliona dolara, zatim u Bosnu i Hercegovinu – 402 miliona, u Sjevernu Makedoniju – 290 miliona, dok je Srbija dobila 209 miliona, Albanija 189 i Crna Gora 77 miliona dolara. Sve su prilike da će se ubuduće, jednako kao i u drugim krajevima svijeta, umjesto pređašnje prakse finansiranja, ispitivati putevi američkog novca, a korisnici sa Zapadnog Balkana neće biti izuzet iz istražnih radnji.
Kako zvanični američki izvori kažu, u periodu od 1995. do 2024. godine USAID je u BiH uložio preko dvije milijarde dolara. Isti ti izvori tvrde da je trećina te sume otišla u Republiku Srpsku, a ostatak je, navodno, podijeljen u Federaciji BiH. Da li je to tačno ili nije, ne može se provjeriti, s obzirom da valjane podatke imaju isključivo oni koji su davali i dobijali komade i mrvice od tog pozamašnog dolarskog kolača. No, kako je poznato da su američki zvaničnici, na čelu sa ambasadorima u BiH, uvijek trenirali strogoću nad političkim vrhom Republike Srpske, teško je povjerovati da je USAID bio pretjerano bolećiv i darežljiv prema Srbima. Doduše, bilo je, a ima i danas u Republici Srpskoj zvaničnih subjekata i pojedinaca koji za bakšiš rado igraju po tuđim notama, pa i to ulazi u krajnji zbir američkih rashoda. Ciljevi su oduvijek jasni i nema potrebe da se analiziraju.
A gdje su milioni?
Američki (i ne samo njihovi) miljenici u BiH su dobro poznati, što se pokazuje kroz politiku, finansiranje i podršku svake vrste. Zato ćemo poći od pretpostavke da su istinite zvanične informacije da su iz fondova USAIDa u FBiH finansirani projekti u čijoj su osnovi humanitarne i socijalne djelatnosti, kao i brojne druge, na šta je potrošeno 155.820.000 dolara. Međutim, od 402 miliona dolara, koliko je USAID u vrijeme administracije Džoa Bajdena dao kao pomoć Bosni i Hercegovini, nedostaje dokumentacija za sumu od 246.180.000 dolara. Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH je javno postavio pitanje: Na šta je potrošen taj novac? Šeme postoje odavno, o njima se javno ne govori, ali došao je trenutak istine, kad se karte drugačije dijele. Sva dešavanja daju nadu da će se konačno dijeliti pošteno, pa kom’ opanci, kom’ obojci. Ako se dođe do istine, vjerovatno će prosječni Amerikaci znati da BiH nađu na globusu jer velike su pare u pitanju.
