Ukoliko se osvrnemo na činjenicu iz istorije, da je drugi talas španske gripe bio smrtonosniji od prvog, izuzetno je važno upoznati se sa tim šta nam zapravo donosi drugi talas koronavirusa, te koliko je neizbježan i koliko opasan može biti, piše Index.hr.
Šta je tačno drugi talas koronavirusa?
Kada se radi o drugom talasu virusa koronaa, ne postoji tačna definicija o tome šta bi on tačno bio, ali se misli na porast broja oboljelih koji potom pada, pa opet raste, javlja BBC.
I dok neki opisuju porast broja slučajeva drugim talasom, BBC podsjeća kako je važno reći da je prvi talas prošao, odnosno da je stavljen pod kontrolu i da je broj slučajeva značajno pao. Za potrebe drugog talasa bi onda porast broja oboljelih morao biti stalan.
Kao primjer uzima se Novi Zeland koji je imao prvi slučaj nakon 24 dana. Po tim kriterijumima još nema drugi talas koronavirusa, kao ni Peking koji je nakon 50 dana bez slučajeva zabilježio nove slučajeve.
Šta bi moglo pokrenuti novi talas?
Ukidanje mjera se navodi kao jedna od stvari koja bi mogla pokrenuti drugi talas zaraze. Mjere koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa širom svijeta su izazvale poremećaje. Ljudi su ostali bez posla, karantini su uticali na zdravlje, djeca su prestala ići u školu, ali virus je stavljen pod kontrolu.
Za sada niko još nema tačan odgovor na to pitanje i upravo zato se mjere ukidaju po fazama, te se paralelno s time uvode novi načini za kontrolu koronavirusa.
Problem je manji ukoliko se žarišta mogu brzo identifikovati, ako se uspostavi lokalni karantin i ako se spriječi širenje virusa. U suprotnom može doći do drugog talasa.
Hoće li drugi talas biti isti kao prvi?
Kada se radi o drugom talasu, BBC piše da bi nešto moralo poći jako naopako da bi drugi talas bio isti kao prvi. Dodaju kako je R vrijednost, odnosno broj ljudi koji je svaka zaražena osoba u prosjeku mogla zaraziti, na početku pandemije iznosila 3.
To je značilo da se virus brzo širio, ali s obzirom na naše ponašanje, socijalnu distancu i pridržavanje mjera, R ne bi ponovno trebao biti tako visok.
“Nijedna zemlja neće samo ukinuti sve mjere i sve vratiti na staro. Čak i zemlje koje ne kontrolišu virus, poput Kine i Indije, nemaju R u vrijednosti od tri”, rekao je dr Adam Kucharski sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
BBC dodaje da bi broj slučajeva trebao rasti postupno. Ipak, piše i kako bi, teoretski, drugi talas mogao biti veći od prvog, jer je velik broj ljudi i dalje podložan virusu.
Kada bi moglo doći do drugog talasa?
Jedan od argumenata koji je protiv smrtonosnog drugog talasa jeste taj da su virusi manje opasni kako s vremenom evoluiraju da bi zarazili više ljudi. Radi se o teoriji po kojoj se virusi šire brže ako ne ubijaju svoje domaćine te tako postaju blaži.
Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da to nije garancije.
Radi se o nečemu što se ne može procijeniti na temelju samo šest mjeseci pandemije, dok u isto vrijeme nema jasnih dokaza da je virus mutirao tako da se širi brže, a da je manje zarazan.
(N.S/ Dunav.at)
