To se prije svega odnosi na događanja gdje ljudi stoje blizu jedni drugima i dulje vrijeme razgovaraju, poput političkih skupova ili zabava na otvorenom.
Otkako je počela pandemija, naučne studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, fabrikama, kancelarijama, na konferencijama, u vozovima i avionima.
U studiji provedenoj na 25.000 slučajeva, koja još nije prošla recenziju, otprilike šest odsto slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom, poput sportskih događaja ili koncerata. Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije poštovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući.
“Rizik prenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpušteni virusi brže razrjeđuju u atmosferi”, napisali su naučnici, upoređujući to s dimom cigarete.
Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu plutati u vazduhu više minuta ili sati, zavisno od prozračnosti prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, na primjer, moguća i u uskom prostoru između dvaju zgrada gdje nema cirkulacije vazduha.
Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali što je veća količina “veća je i vjerojatnost zaraze”, rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.
Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda na pločniku nije dovoljna za zarazu, vjerovatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta.
Sve upućuje na to da je rizik malen, ali maske su i dalje najučinkovitija sigurnosna strategija.
“Prolaznik na pločniku možda kihne baš u onome trenutku kad se mimoilazi s vama”, plastično je objasnila Kristal Polit, profesorica epidemiologije na Yaleu, a prenosi tportal.hr.
(A.M/dunav.at)
