U istraživanju PISA 2025 učestvovalo je oko 760.000 učenika iz 91 zemlje i ekonomije. Rezultati pokazuju da se problem više ne može vezati samo za pojedine obrazovne sisteme, već da je riječ o širem trendu.
Prema OECD-u, oko petine učenika sada ne dostiže osnovni nivo znanja u sve tri oblasti.
Čitanje postaje posebno veliki problem
Najveći pad zabilježen je u čitalačkim sposobnostima.
Prosječan rezultat OECD-a u čitanju pao je sa 501 poena, koliko je iznosio na vrhuncu 2012. godine, na 466 u 2025. godini. Istovremeno je prosjek u matematici pao na 469, a u prirodnim naukama na 486 poena.
Rojters navodi da učenici danas u prosjeku čitaju na nivou koji je ranije bio karakterističan za djecu približno godinu mlađu.
Problem nije samo u tome da učenici čitaju manje. OECD upozorava da sve češće čitaju površno, brzo prelaze preko teksta i teže razumiju složenije sadržaje.
Ekrani i vještačka inteligencija pod lupom
Jedan od najzanimljivijih dijelova ovogodišnjeg istraživanja odnosi se na način na koji djeca koriste digitalne uređaje.
Učenici u zemljama OECD-a provode u prosjeku oko 3,4 sata dnevno koristeći digitalne uređaje u slobodno vrijeme, uz dodatno vrijeme provedeno na uređajima zbog školskih obaveza.
OECD upozorava da su učenici koji digitalne uređaje koriste više od pet sati dnevno počeli ostvarivati slabije rezultate.
Slična veza uočena je i kod korištenja alata vještačke inteligencije. Gotovo polovina učenika navodi da redovno koristi AI četbotove za učenje, ali oni koji ih često koriste za pisanje radova, sažimanje tekstova ili istraživanje tema ostvaruju slabije rezultate, posebno u prirodnim naukama.
Ipak, OECD naglašava da ovi podaci pokazuju povezanost, a ne dokazuju da su telefoni ili AI direktni uzrok pada znanja.
Francuska i Španija među zemljama sa velikim padom
Francuska je ostvarila najlošije rezultate u svojoj istoriji PISA testiranja. Rezultati su pali u matematici, čitanju i prirodnim naukama, a posebno je izražen pad među učenicima sa slabijim postignućima.
Ni Španija nema mnogo razloga za zadovoljstvo. Prema pisanju “El Paisa”, učenici su ostvarili najlošije rezultate u istoriji zemlje u matematici, čitanju i prirodnim naukama. Pad je izraženiji od prosjeka OECD-a i Evropske unije.
Problemi su zabilježeni i u drugim velikim evropskim obrazovnim sistemima, uključujući Njemačku i Portugal.
Nisu sve zemlje u istom problemu
Iako je trend uglavnom negativan, postoje značajne razlike među evropskim zemljama.
Poljska je među državama koje su zadržale relativno dobre rezultate i ušla je među deset najboljih u matematici i čitanju. Austrija i Češka takođe su iznad prosjeka OECD-a, dok Hrvatska zauzima sredinu evropske raspodjele rezultata.
Na svjetskom nivou najbolje rezultate i dalje ostvaruju obrazovni sistemi istočne Azije, dok se među zemljama izvan tog regiona posebno izdvajaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Estonija.
Problem koji će biti sve važniji
Pad rezultata dolazi u trenutku kada škole istovremeno pokušavaju da učenike pripreme za svijet u kojem će digitalne tehnologije i vještačka inteligencija imati sve veću ulogu.
Zato pitanje više nije samo kako djecu naučiti da koriste novu tehnologiju, već kako osigurati da tehnologija ne potisne osnovne sposobnosti — čitanje sa razumijevanjem, koncentraciju, matematiku i kritičko razmišljanje.
Najnoviji PISA rezultati pokazuju da je to već postao ozbiljan izazov za veliki broj evropskih obrazovnih sistema.
