Fotografije sa rođendana, porodičnih putovanja, školskih priredbi i svakodnevnih trenutaka odavno su postale dio života na društvenim mrežama. Roditelji ih najčešće dijele s porodicom i prijateljima, ne razmišljajući da bi neko mogao da ih preuzme i iskoristi na potpuno drugačiji način.
Međutim, sadržaj koji jednom dospije na internet može biti sačuvan, kopiran i proslijeđen bez znanja osobe koja ga je objavila. Čak ni fotografije koje djeluju sasvim bezazleno nisu potpuno zaštićene od zloupotrebe.
Na ovaj problem upozorio je Federico Beketi, zamjenik šefa Interpolovog odjeljenja za krivična djela protiv djece, u razgovoru za hrvatsku Novu TV. Posebno je istakao da vještačka inteligencija počiniocima omogućava da obične fotografije izmijene i pretvore u lažne eksplicitne sadržaje.
Riječ je o problemu koji ne poznaje državne granice i koji zahtijeva veću svijest roditelja, ali i bolju zaštitu djece u digitalnom prostoru.
Vještačka inteligencija olakšava zloupotrebu fotografija
Napredak vještačke inteligencije otvorio je nove mogućnosti za manipulaciju fotografijama i video-snimcima. Pomoću dostupnih digitalnih alata moguće je izmijeniti nečiji izgled ili stvoriti lažnu sliku događaja koji se nikada nije desio.
Kada je riječ o djeci, posljedice mogu biti posebno ozbiljne. Počinioci mogu preuzeti običnu fotografiju i pomoću vještačke inteligencije napraviti lažan eksplicitni sadržaj, a zatim ga koristiti za ucjenu, zastrašivanje ili ponižavanje žrtve.
Dijete tako može postati meta čak i ako nikada nije napravilo niti poslalo takvu fotografiju.
Prema upozorenju Interpolovog predstavnika, ova tehnologija otežava i policijske istrage, jer istražitelji moraju utvrđivati da li je sporni sadržaj stvaran ili je nastao manipulacijom. Istovremeno, brzo stvaranje novih lažnih materijala dodatno povećava obim posla.
Ucjene mogu imati ozbiljne posljedice
Jedan od posebno zabrinjavajućih oblika zloupotrebe jeste seksualna iznuda, poznata i kao sekstorzija. Počinioci prijete da će objaviti kompromitujuće fotografije ili snimke kako bi od žrtava iznudili novac, dodatne fotografije ili druge ustupke.
Kod lažnih eksplicitnih slika opasnost je dodatno povećana jer žrtva može biti izložena prijetnjama zbog sadržaja koji nikada nije ni napravila.
Takva situacija može izazvati strah, sramotu, osjećaj bespomoćnosti i ozbiljne psihološke posljedice. Djeca i mladi često se plaše da će im se drugi rugati ili da će roditelji biti ljuti, zbog čega mogu dugo skrivati ono što im se događa.
Zato je važno da znaju da nisu krivi ako neko zloupotrijebi njihove fotografije. Roditelji treba da im jasno stave do znanja da mogu da im se obrate bez straha od kazne ili osude.
Šta roditelji mogu da učine?
Potpuna zaštita fotografija na internetu ne postoji, ali određene navike mogu smanjiti rizik.
Prije objavljivanja fotografije djeteta vrijedi razmisliti kome je sadržaj namijenjen i da li je neophodno da bude dostupan širokom krugu ljudi. Posebno treba izbjegavati objavljivanje fotografija koje prikazuju dijete u osjetljivim situacijama, kao i podataka koji otkrivaju njegovu lokaciju, školu ili svakodnevne navike.
Ograničavanje vidljivosti profila i pažljiv odabir osoba koje imaju pristup objavama takođe mogu pomoći. Ipak, privatni profil nije potpuna garancija sigurnosti, jer neko ko ima pristup fotografiji može da je sačuva ili proslijedi drugima.
Važno je i razgovarati s djecom o tome šta dijele na internetu, kako prepoznati sumnjive zahtjeve i šta uraditi ako im neko prijeti ili traži fotografije. Razgovor treba prilagoditi njihovom uzrastu, bez zastrašivanja i stvaranja osjećaja da je internet prostor kojeg se moraju plašiti.
Ako dođe do ucjene ili zloupotrebe, potrebno je sačuvati dostupne dokaze, prijaviti slučaj platformi i obratiti se policiji ili nadležnoj službi za zaštitu djece. Ne treba slati novac niti dodatni sadržaj pod pritiskom počinioca. Dijete u takvoj situaciji treba podršku, a ne okrivljavanje.
Odgovornost ne prestaje objavljivanjem fotografije
Zaštita djece na internetu nije samo pitanje tehničkih podešavanja i privatnosti profila. Jednako je važno da roditelji razumiju da fotografije njihove djece mogu ostati dostupne mnogo duže nego što očekuju i da nad njihovom daljom upotrebom često nemaju kontrolu.
To ne znači da roditelji treba da prestanu da dijele porodične uspomene, već da prije objavljivanja razmisle o mogućim posljedicama i poštuju privatnost djeteta.
Upozorenje Interpola, koje je prenijela hrvatska Nova TV, dio je šire rasprave o bezbjednosti djece u digitalnom okruženju. Problem nije ograničen na jednu zemlju, a razvoj vještačke inteligencije čini ga dodatno složenim.
Najvažnije je da se uz oprez pri objavljivanju sadržaja razvija i povjerenje između roditelja i djece. Dijete mora znati da može potražiti pomoć ako se nađe na meti ucjene ili prijetnji, bez obzira na to kako je fotografija dospjela u pogrešne ruke, prenosi Index.
Na internetu nije moguće kontrolisati svaki naredni korak fotografije, ali je moguće pažljivije odlučivati šta ćemo objaviti i stvoriti okruženje u kojem djeca neće ostati sama kada se suoče sa zloupotrebom.
