Postoji nešto neobično u načinu na koji doživljavamo vikend. Tokom radne sedmice često brojimo dane do petka, zamišljajući dva slobodna dana kao vrijeme u kojem ćemo konačno moći da usporimo. Međutim, kada vikend počne, sati kao da ubrzavaju.
Subota je namijenjena odmoru, ali se često pretvori u niz obaveza. Treba otići u kupovinu, pospremiti stan, oprati veš, završiti nešto što je ostalo od prethodne sedmice. Kada se sve to završi, već je veče. Nedjelja donosi još malo predaha, ali i podsjećanje da se približava ponedjeljak.
Na kraju vikenda često ostaje osjećaj da smo imali slobodno vrijeme, ali da nismo uspjeli da se odmorimo onoliko koliko nam je bilo potrebno.
Očekujemo više nego što dva dana mogu da pruže
Jedan od razloga zbog kojih vikend može djelovati prekratko jeste način na koji ga planiramo.
Tokom sedmice zamišljamo kako ćemo imati dovoljno vremena za sve: druženje, izlete, filmove, čitanje, kuvanje, odmor i sitnice koje smo dugo odlagali. U glavi imamo dva slobodna dana bez radnih obaveza, ali zaboravljamo da i vikend ima svoja ograničenja.
Psihološka istraživanja ukazuju na to da često precjenjujemo koliko će nam slobodno vrijeme biti prijatno i koliko ćemo uspjeti da ga iskoristimo. U istraživanju objavljenom u časopisu “Kognicija i emocije”, psiholog Čarls Areni analizirao je način na koji ljudi doživljavaju dane u sedmici i zaključio da očekivanja od vikenda mogu biti veća od stvarnog zadovoljstva koje nam on donosi.
Problem nije nužno u tome što vikend traje samo dva dana. Ponekad je problem u tome što od njega očekujemo da nadoknadi sve što nam je nedostajalo tokom prethodnih pet.
Kada se odmor pretvori u još jednu obavezu
Mnogi ljudi i tokom slobodnih dana osjećaju potrebu da budu produktivni. Ako ne završe kućne poslove, imaju utisak da su nešto propustili. Ako provedu nekoliko sati bez ikakve aktivnosti, mogu osjećati krivicu jer vrijeme nisu iskoristili “pametnije”.
Tako se i vikend pretvara u svojevrsnu listu zadataka.
Umjesto da odmorimo, pokušavamo da budemo efikasni na drugačiji način. Planiramo svaki sat, prebacujemo obaveze s jednog dana na drugi i na kraju se pitamo zašto smo umorni iako nismo radili kao tokom sedmice.
Naravno, kućni poslovi, kupovina i porodične obaveze ne mogu se uvijek izbjeći. Ali nije neophodno da svaki slobodan trenutak bude ispunjen nečim korisnim.
Ponekad je odmor upravo ono što ne možemo da označimo kao završeno na listi zadataka: mirno jutro, šetnja bez određenog cilja ili nekoliko sati bez gledanja na sat.
Zašto nam vrijeme brže prolazi kada smo u rutini?
Na doživljaj vremena utiče i način na koji pamtimo ono što smo radili.
Istraživanje objavljeno 2003. godine u časopisu “Džornal ov eksperimental sajkologija: Dženeral” bavilo se vezom između rutine i subjektivnog doživljaja trajanja. Istraživači Dina Avni-Babad i Ilana Ritov utvrdili su da se periodi provedeni u rutinskim aktivnostima u sjećanju mogu činiti kraćim nego periodi obilježeni raznovrsnijim iskustvima.
To ne znači da će svaki vikend proveden kod kuće proći brže niti da je potrebno stalno tražiti nova uzbuđenja. Ipak, može pomoći da razumijemo zašto nam dani ispunjeni sličnim obavezama ponekad ostavljaju utisak da su jednostavno nestali.
Kada se cijela subota svede na kupovinu, čišćenje, kuvanje i gledanje u telefon između obaveza, na kraju dana možda nećemo imati mnogo trenutaka koji se izdvajaju u sjećanju.
Nasuprot tome, drugačija šetnja, susret s prijateljem ili odlazak na mjesto na kojem dugo nismo bili mogu učiniti da nam dan ostane upečatljiviji.
Ne moramo zbog toga planirati velike izlete niti trošiti novac. Dovoljno je da dio vikenda ne izgleda potpuno isto kao svaki drugi dan.
Nedjeljno veče i misli o ponedjeljku
Vikend se ne završava uvijek onda kada prestanu slobodne aktivnosti. Ponekad ga u našim mislima prekine ponedjeljak koji još nije ni počeo.
Dok je petak povezan s iščekivanjem slobodnog vremena, nedjelja uveče često nas podsjeća na obaveze koje nas čekaju. Razmišljamo o poslu, rokovima, sastancima i svemu što treba završiti naredne sedmice.
Zbog toga posljednji sati vikenda ne moraju djelovati opuštajuće čak ni kada nemamo konkretne obaveze.
U takvim trenucima može pomoći jednostavna priprema za narednu sedmicu. Ako unaprijed odvojimo odjeću, pripremimo osnovne stvari za posao ili zapišemo nekoliko najvažnijih zadataka, smanjujemo potrebu da sve držimo u glavi.
Važno je, međutim, da priprema ne zauzme cijelo nedjeljno veče. Cilj je da ponedjeljak dočekamo mirnije, a ne da slobodan dan pretvorimo u dodatnu smjenu.
Kako da vikend ne prođe samo u obavezama?
Ne postoji univerzalna formula za savršen vikend. Nekome je odmor druženje, nekome vrijeme provedeno s porodicom, a nekome upravo mogućnost da bude sam i ne radi ništa posebno.
Ipak, nekoliko jednostavnih promjena može pomoći da slobodni dani budu ispunjeniji.
- Ne planirajte svaki sat. Ostavite dio dana slobodnim, bez obaveze da ga iskoristite na određeni način.
- Odaberite jednu stvar kojoj se zaista radujete. To može biti ručak s prijateljima, šetnja, film ili odlazak na neko novo mjesto.
- Ne ostavljajte sve kućne poslove za subotu. Ako je moguće, dio sitnih obaveza rasporedite tokom sedmice.
- Napravite prostor za odmor bez griže savjesti. Ne morate svaki slobodan trenutak pretvoriti u nešto korisno.
- Smanjite vrijeme provedeno na telefonu ako primijetite da vam odvlači pažnju. Nekoliko sati neprekidnog skrolovanja može proći gotovo neprimjetno, a da se pritom ne osjećamo naročito odmorno.
Najvažnije je da vikend ne postane još jedan period u kojem pokušavamo da ispunimo tuđa očekivanja ili vlastitu predstavu o tome kako bi slobodno vrijeme trebalo da izgleda.
Možda nije problem u tome što vikend traje kratko
Dva dana ne mogu nadoknaditi svaku neprospavanu noć, višenedjeljni umor i nedostatak vremena za ljude i aktivnosti koje volimo. Ako tokom sedmice stalno prelazimo sopstvene granice, teško je očekivati da ćemo se potpuno oporaviti za jedan vikend.
Zato možda vrijedi razmisliti i o tome kako izgleda ostatak naše sedmice. Da li imamo vremena za kratke pauze? Da li stalno odlažemo odmor za petak? Da li su nam dani toliko ispunjeni obavezama da slobodno vrijeme doživljavamo kao jedinu priliku da ponovo budemo svoji?
Vikend ne mora biti savršen da bi bio dobar. Ne mora biti ispunjen putovanjima, druženjima i posebnim događajima. Ponekad je sasvim dovoljno da imamo vremena za nekoliko stvari koje nam prijaju i da ne provedemo cijela dva dana pokušavajući da nadoknadimo sve što nismo stigli.
A možda je najvažnije da prestanemo da čekamo petak kako bismo sebi dozvolili da predahnemo.
Jer ako cijelu sedmicu živimo čekajući vikend, a zatim vikend provedemo pripremajući se za novu sedmicu, nije čudno što nam se čini da vrijeme stalno prolazi brže nego što bismo željeli.
