Govoreći o non-pejperima koji su se pojavili u javnosti, a tiču se Kosova, u intervjuu za Euronjuz Srbija Petrič je rekao da razni prijedlozi cirkulišu i da u njima ima zanimljivih ideja, te da se o tome treba i razgovarati. Poručio je da je uz non-pejpere i ideje koji se pojavljuju, sada vreme i za kontraprijedloge, pogotovo od Beograda.
Francuska i Njemačka su postale još aktivnije u dijalogu između Beograda i Prištine, posle sastanka sa izaslanicima te zemlje predsjednik Srbije je izjavio da je ponuđen novi okvir za pregovore. Sada imamo i nove izveštaje, o tome da postoje veoma konkretni prijedlozi, odnosno non-pejperi. Kako vi vidite te predloge, i koliko su realistični?
– Prije svega je važno da sada dođe do ponovnog angažovanja dve od najveća sile u EU, Njemačke i Francuske. Zatim, postoje neke ideje koje cirkulišu, nevažno da li ih zovemo non pejperom ili prijedlogom. U tim prijedlozima, koliko ja znam, ima nekih veoma zanimljivih ideja, i to je važno. Moramo da krenemo da razgovaramo o prijedlozima i idejama kako bismo napravili zajedničko rješenje. Obe strane, i
Priština i Beograd, moraju sa time da se slože
U prošlosti je bilo nekoliko tih non pejpera u vezi sa problemima u regionu. Da li bi ih uopšte trebalo razmatrati, šta nam pokazuju, ko ih predlaže i ko ih pravi?
– Non pejperi i te ideje postojali su u proteklih 25 godina za teritoriju bivše Jugoslavije, a tema je bila kako riješiti dva najveća problema – BiH i sada Kosovo. To je, na neki način, proizašlo iz nasilnog raspada Jugoslavije. Sada je vrijeme da se obnovi ono što je moguće i da se nađu načini da se zajedno ide u novu budućnost. Morate imati u vidu jednu viziju za Zapadni Balkan. Sve zemlje u regionu i svi građani biće dio EU, a zatim će granice biti nevažne. Naravno, do toga je dug put, ali do tamo moramo da krenemo sa non pejperom, prijedlozima, ali i kontraprijedlozima, posebno od Beograda. Potrebno nam je da vidimo ideje o tome kako da zadovoljimo i Brisel, i Berlin i Pariz, odnosno njihove ideje, kako bismo išli naprijed.
Čini se da Zapad želi da eliminiše krizna žarišta u Evropi što je prije moguće, uključujući i ove u BiH i Kosovu. Da li je to uopšte moguće?
– To mora biti moguće. Evropa, SAD i cijeli svijet, sekundarna su posljedica rata. Sada, u Evropi, odnosno na teritoriji Evrope moramo naći neka brza rješenja. Utrošeno je dovoljno vremena na odnose koji nisu dobri, i sada moramo da osnažimo taj evropski duh, koji mora da postoji u Beogradu i Prištini i svim drugim glavnim gradovima, poput Sarajeva. To je put u budućnost. Političari u tim gradovima sada imaju zadatak da istaknu neke ideje koje će korak po korak rješavati pitanja koja su neriješena. Imamo primjer u Evropi, problem između Italije i Austrije na primjer, odnosno pitanje Južnog Tirola je odavno riješeno, kao i pitanje dvije Njemačke. Tamo ljudi žive zadovoljni time. Moramo sada to da primjenimo i na Zapadni Balkan – to je poslednji region koji je sastavni deo Evrope, i tu se moraju riješiti problemi.
Prema onome što je objavio „Albanijan Post“, iduće godine bi Srbija trebalo da „prihvati realnost sa Kosovom“ i za deset godina da dođe do punog priznanja. Srbija bi, zauzvrat, dobila neku nedefinisanu političku korist, i priznanje da predstavlja lidera u regionu. Da li je realistično uopšte primjenjivati sporazum na ovaj način?
Moram da kažem da nisam čitao „Albanijan Post“ i ne znam odakle im takve informacije. Mislim da je prerano reći da ćemo sljedeće godine imati rješenje, a da će za deset godina sve biti kako treba, i da je važnije preduzimati jedan po jedan korak. Bilo da imamo rješenje ili ne, Srbija je najveća zemlja na Zapadnom Balkanu, i uvek će biti dominantna u ekonomskom smislu. Samim tim, ima političku odgovornost da doprinese rješenju. Srbija će puno toga dobiti, po meni, ukoliko reši to teško pitanje Kosova, između ostalog i u vezi sa BiH. Beograd je potpisnik Dejtonskog sporazuma, što znači da snosi odgovornost i za prosperitet BiH. Uradite to, i dobićete veoma pozitivne rezultate u Briselu i evropskim prestonicama, koji će Srbiju približiti Evropskoj uniji. To je ono što treba da nas zanima, prenosi Blic.
(srpskainfo)
