Jedna od mjera, kako pišu mediji, je pružanje pomoći Albaniji i BiH, za koje austrijska vlada smatra da su posebno pogođene ulaskom migranata.
Kako navode mediji, Herbert Kikl, savezni ministar unutrašnjih poslova Austrije, u četvrtak (7. juna) u Sarajevo dolazi s konkretnim prijedlozima, a od kolega iz balkanskih zemalja želi da čuje njihova mišljenja, kako bi mogli iskoordinisati zajedničke aktivnosti.
“Na poziv vlasti BiH na sastanku u Sarajevu, osim predstavnika Austrije, učestvovaće predstavnici Albanije, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije. U srijedu će u sklopu sastanka ministara unutrašnjih poslova na Brdu kod Kranja u Sloveniji biti razmatrane operativne mjere”, piše austrijski “Standard”.
Za Austrijsku novinsku agenciju Kikl je rekao da postoji potreba za dodatnim koordinacijskim mjerama, kao i da ove zemlje pošalju odlučne signale krijumčarima ljudi.
“Želim predložiti uspostavljanje mehanizma neposrednog posmatranja ilegalnih migracionih kretanja i krijumčarenja”, rekao je Kikl za APA.
Osim te mjere, predložiće radnu grupu za jačanje suzbijanja kriminalnog krijumčarenja, u koju će biti uključeni istražioci iz Austrije i zemalja jugoistočne Evrope.
U vezi s ovom temom danas će u Sarajevu biti održana sjednica Savjeta ministara BiH, na kojoj će biti razmatrana informacija o stanju u oblasti migracija u BiH u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH, a na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH. Prema podacima tog ministarstva u informaciji, u BiH je od 1. januara do 27. maja ove godine ušlo i registrovano 4.870 ilegalnih migranata, od kojih je njih 4.215 izrazilo želju da zatraži azil, dok ih je 423 već to uradilo.
“Upućivanje dodatnih policajaca na granicu BiH pokazalo se efikasnim, jer su ilegalni ulasci smanjeni za 50 odsto nakon usvajanja Plana hitnih mjera, a aktivnosti na zaprečavanju granice BiH s istočnim susjedima nastavljaju se upućivanjem dodatnih policajaca”, navedeno je u informaciji.
Savjet ministara je 25. maja informisan o stanju u oblasti migracija od strane Ministarstva bezbjednosti, a sudeći prema podacima koji su tamo navedeni, pozitivni efekti se već osjećaju.
Primjera radi, navode da je sprovedeno nekoliko desetina aktivnosti kojima je spriječen ulazak ilegalnih migranata te da su preduzeti konkretni koraci za dobijanje međunarodne pomoći za rješavanje migrantske krize u BiH.
(Nezavisne)