Prvi susret sa tehnologijom koja će mu kasnije odrediti profesionalni, ali i životni put, potpredsjednik Deutsche Telekoma Borislav Tadić doživio je u osnovnoj školi dok je “nemušto” kucajući na očevoj pisaćoj mašini Biser pripremao školski časopis, nastao kao plod inicijative njega i nekoliko njegovih drugara.
U pauzama između restrikcija električne energije u ratnim i poratnim godinama u Banjaluci, započeo je i programiranje prvih PC aplikacija na „286-ci“, koje su ubrzo potom završile na sajmu Inost.
“Takođe, lijepa sjećanja nosim iz Univerzitetskog računskog centra, gdje sam još 1996. bio među prvim korisnicima Interneta i danas nepoznatih servisa poput Gophera. Kao srednjoškolac sam uređivao emisije na banjalučkom radiju ‘Uno’ o mobilnoj telefoniji i Internetu, prve te vrste u našoj zemlji, te paralelno počeo da radim kako bih si mogao priuštiti ono što je moja generacija propustila devedesetih. Sve to je bila dobra podloga za dalji profesionalni razvoj”, prisjetio se na početku razgovora za Banjaluka.net Borislav Tadić, rođeni Banjalučanin sa adresom u Bonu, gdje je i sjedište kompanije Deutsche Telekoma.
Vještine i znanja ste sticali na raznim obrazovnim ustanovama od rodne Banjaluke, pa do prestižnih evropskih gradova. Možete li nam opisati kako je izgledao put uspjeha? Sa kojim izazovima ste se nosili u tom periodu?
Pored gimnazije Banja Luka, Tehnički univerzitet u Gracu je značajno uticao na moj životni put. Sjećam se da smo cimeri i ja, u studentsko doba rijetko „prolazili“ bez 10-12 sati ulaganja u učenje, rad uz studij, sportske ili neke druge aktivnosti. To je naravno zahtijevalo odricanja – u prvom redu manje vremena za „bleju“, a u nekom fazama su mi nedostajali dragi ljudi. Slično je bilo i u Švajcarskoj, gdje sam pet dana sedmično provodio na službenom putu, a zbog visokog standarda prvih par mjeseci vikende provodio u veoma skromnim uslovima. Ipak, prema motu „tri koraka naprijed, jedan nazad“ – dok god čovjek napreduje, treba da postavlja nove ciljeve, ostane pozitivan i spreman na kompromise.
Karijeru ste gradili u više od 20 država. Sa kojom poslovnom filozofijom ste do sada vodili na tom putu i kakvi su Vaši planovi u tom pogledu za naredni period?
Osjećam se „privilegovanim“ zbog činjenice da sam u posljednjih dvadesetak godina živio, radio, ali i uživao na nekoliko kontinenata, te upoznao desetine različitih kultura. Sirov talent nešto znači samo ako je osoba vrijedna, dobro komunicira, kontinuirano se usavršava – i na kraju je tu faktor sreće. Preduslovi za uspjeh u bilo čemu su zdravi odnosi sa porodicom i prijateljima i dobro zdravlje, te se u njih mora aktivno ulagati. Najuspješniji su ljudi otvorenih razmišljanja, sadržajno fleksibilni i geografski mobilni. Nastaviću da pratim ove principe, u nadi da ću i dalje biti u prilici da doprinesem svojoj sredini i pomognem onima koji to trebaju.
Pandemija virusa korona državama širom svijeta donijela je veliki zdravstveni, ali i probleme u sektoru privrede. Mnoge kompanije bile su prinuđene da smanje ili u potpunosti obustave rad. U kojoj mjeri se taj uticaj osjetio u kompaniji u čujem ste rukovodstvu?
Početkom 2020. smo bili suočeni sa izazovom ograničenja aktivnosti na terenu zbog „lockdowna“, te tranzicije desetina hiljada naših zaposlenih na rad od kuće. Ipak, pravovremeno smo odgovorili na povećane potrebe stanovništva za digitalnim saobraćajem, platformama i uslugama, te premašili očekivanja u domenu povezivanja stanovništva sa fiksnom optičkom (FTTH) i mobilnom 5G mrežom u Evropi i SAD. Digitalna infrastruktura je osnova razvoja društva, a pandemija nam je pokazala koliko toga se može uraditi iz doma ili na daljinu, brže i efikasnije koristeći digitalne alate i servise.
Ipak, u pandemiji je digitalna tehnologija možda doživjela i svoj najveći procvat, zbog čega se zanimanja iz IT sektora smatraju profesijama budućnosti. Kako komentarišete ovakve prognoze i u kojim pravcima u narednom periodu možemo očekivati da se ovaj sektor razvija?
Rad i učenje na daljinu i od kuće će postati svakodnevica, službenih putovanja, automobila i „fizičkih“ događaja će biti manje, kao i klasičnih kancelarijskih prostora. To će pozitivno uticati na klimatske promjene i ubrzani ekonomski razvoj, otvoriće brojne šanse za ljude, ali će zahtjevati novu vrstu balansa da međuljudski odnosti ne bi bili narušeni. Takođe, kako na važnosti dobija digitalni prostor, tako dobija i ponašanje u digitalnom prostoru. Svemu čemu nema mjesta offline, ne smije biti online: govoru mržnje, diskriminaciji, ugožavanju privatnosti i bezbjednosti, te nasilju.
Kako ocjenjujete trenutni položaj “Deutsche Telekoma” na svjetskom i evropskom tržištu kad su nove tehnologije u pitanju?
Deutsche Telekom je međunarodna kompanije sa preko 200.000 zaposlenih i 100 milijardi eura godišnjeg prometa. Lider smo ne samo u implementaciji, nego i razvoju i definisanju standarda u domenu mobilnih i fiksnih mreža, „Interneta stvari“, „pametnog“ doma i grada, te sajberbezbjednosti. Kontinuirano ulažemo u kvalitet mreže, inovacije i korisnički servis. Naš brend je od januara jedan od 25 najvrijednijih globalnih brendova, drugi u Evropi poslije Mercedes-Benca i broj tri u domenu telekomunikacija, rame uz rame sa američkim i kineskim brend liderima.
Prije nego što će Vas karijera odvesti u sjedište “Deutsche Telekoma”, u Bonu, imali ste priliku da sarađujete i sa brojnim drugim priznatim evropskim kompanijama. Kakva iskustva nosite u vezi sa takvim angažmanima i kako izgleda sadašnji rad u jednoj takvoj renomiranoj kompaniji?
Iako sam veliki „fan“ startup scene i nevladinog sektora, smatram da velike organizacije nude neke šanse koje u drugim sferama nisu prisutne. Tako je unutar tog velikog sistema moguće, uz relativno visoku sigurnost radnog mjesta, promjeniti kroz niz uloga, sektora i zemalja, nešto u čemu sam karijerno rastao i uživao. Takođe kao velika kompanija smo lider u domenu zalaganja za društvenu i korporativnu odgovornost, posebno u domenu zaštite čovjekove okoline i zaštite digitalnog prostora, temama sa kojima se izuzetno identifikujem.
Koji su prioriteti u poslovanju kompanije „Deutsche Telekoma“ za naredni period i da li je na mapama planova negdje ucrtana i Vaša matična zemlja? Kompanija je indirektno i prisutna na bh. tržištu. O čemu je zapravo riječ?
Naša kompanija je posvećena jačanju prisustva u Americi i Evropi. U prethodnim decenijama su to bile investicije u telekomunikacione kompanije, a radilo se na i izgradnji kapaciteta koji „na daljinu“ rade za naša primarna tržista. U ovom trenutku, fokus jasno leži na razvoju postojećih tržista, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi, te SAD. Stabilna politička, pravna i ekonomska situacija, te mogućnosti održivog rasta su preduslovi razvoja saradnje i prisustva na bilo kojem tržištu za bilo koju ozbiljnu kompaniju. Zato naša kompanija podržava inicijative u okviru digitalne agende EU za zemlje Zapadnog Balkana, čime se stvaraju radna mjesta i nove šanse za IKT industriju u ovom regionu.
Da li ste nekada razmišljali o povratku i nastavku karijere u Republici Srpskoj, odnosno BiH? U kojoj mjeri smatrate da je profesija kojom se bavite vrijednovana na pomenutom tržištu?
Prirodno je da se povremeno javi nostalgija, jer ova zemlja nudi toliko toga lijepoga, a roditelji i prijatelji iz djetinjstva mi žive u Banjaluci. Smatram da i na ovim prostorima digitalna transformacija, infrastruktura i vještine dobijaju na značaju. Primjer za to su i desetine IT kompanija u mom rodnom gradu koje zapošljavaju stotine mladih ljudi. To me raduje i nadam se da će razvoj zadržati mlade na ovim prostorima.
(Nevena Stanojević)
