Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbija Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno. Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula, kaže Vladiković i dodaje da se može očekivati niži vodostaj za 10-15 centimetara u narednom periodu. Ističe da je razlog višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime.
Sušni i topli talas koji traje širom Srbije doveo je do rekordno niskih vodostaja na najvećim rijekama. Na Dunavu se pojavljuje sve više sprudova, dok je količina vode u koritu na istorijskom minimumu, što ugrožava plovidbu, proizvodnju električne energije i riječne ekosisteme.
Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno.
“Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula. Razlog su višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime“, rekao je Vladiković.
Prema njegovim riječima, RHMZ je još prije mjesec dana izdao upozorenje na niske plovidbene nivoe, a na potezu Dunava od Bezdana do Bogojeva već su zabilježeni istorijski minimumi u posljednjih 50 godina mjerenja.
Pad vodostaja se nastavlja
Hidrološki modeli ne ukazuju na značajnije poboljšanje tokom avgusta.
“Očekujemo tek sporadične padavine, koje neće biti dovoljne za oporavak vodostaja. U narednih desetak dana na dijelu Dunava od Bezdana do Bogojeva moguć je dodatni pad od deset do 15 centimetara, što će dodatno otežati situaciju“, naveo je Vladiković.
Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava.
“Izrazita suša traje od maja u južnoj Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj. U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje“, objasnio je Vladiković.
Ozbiljne posljedice za plovidbu i energetiku
Niski vodostaji već stvaraju velike probleme u riječnom saobraćaju. Turistički kruzeri gotovo da više ne saobraćaju uzvodnim dijelom Dunava, dok teretni transport funkcioniše otežano.
“Velike barže više ne mogu da plove punim kapacitetom, pa se teret pretovara u manje barže sa plićim gazom“, rekao je Vladiković.
Posebno je pogođena proizvodnja električne energije. U akumulaciju hidroelektrane Đerdap trenutno pristiže oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što je blizu istorijskog minimuma.
“Elektroprivreda pokušava da održi ravnotežu između proizvodnje električne energije i raspoloživih količina vode, ali je proizvodnja već redukovana“, istakao je.
Ugrožen i biljni i životinjski svijet
Osim privrede, ugrožen je i ekološki status rijeka.
“Niski protoci znače manje rastvorenog kiseonika u vodi. Zbog visokih temperatura voda se dodatno zagrijava, što može ozbiljno ugroziti riblji fond i druge organizme u rijekama“, upozorio je Vladiković.
Za značajniji oporavak vodostaja, prema procjenama hidrologa, bilo bi potrebno više epizoda obilnih padavina, sa ukupno najmanje 100 do 150 milimetara kiše raspoređenih širom centralne Evrope.
Klimatske promjene donose sve češće ekstreme
Govoreći o dugoročnim trendovima, Vladiković je ocijenio da klimatske promjene dovode do sve učestalijih hidroloških ekstrema.
“Stručna javnost godinama upozorava da će se ovakve pojave sve češće smenjivati – od naglih i razarajućih poplava do ekstremno niskih vodostaja. Zbog toga je neophodno prilagođavanje klimatskim promjenama i podizanje svijesti o njihovim posljedicama“, zaključio je Vladiković, prenosi b92.net.
