Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos saopštile su da je izborni dan protekao uredno, uz određene probleme u glasanju i prebrojavanju.
Istovremeno, EU je pozdravila činjenicu da je na izborima prvi put na nivou cijele zemlje korištena informaciono-komunikaciona tehnologija s ciljem povećanja integriteta izbornog procesa.
Prema preliminarnim nalazima misije OEBS-a/ODIHR-a, među političkim strankama postojala je stvarna konkurencija, a učesnici izbora uglavnom su imali mogućnost da dopru do birača.
Ali za Brisel time posao nije završen.
Joint statement by the HR/VP @kajakallas and Commissioner Kos on the general elections in Bosnia and Herzegovina.
The EU reiterates its unequivocal commitment to Bosnia and Herzegovina’s EU perspective as a single, united and sovereign country.
Read more: https://t.co/SrZl0BM09k
— European External Action Service – EEAS 🇪🇺 (@eu_eeas) October 6, 2026
Brisel ne želi dugo čekanje na vlast
Najvažnija poruka iz EU odnosi se upravo na period koji slijedi.
Kalas i Kos pozvale su izabrane predstavnike da, nakon potvrđivanja rezultata, što prije formiraju vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.
To je poruka koja dolazi u trenutku kada je evropski put BiH ponovo u centru pažnje.
EU očekuje da politički lideri pregovaraju “konstruktivno i u dobroj vjeri”, da grade povjerenje među različitim zajednicama i da pokušaju postići konsenzus oko pitanja koja su važna za cijelu zemlju.
Drugim riječima, Brisel od nove političke garniture ne očekuje samo formiranje institucija, već i sposobnost da one funkcionišu.
Izbori su prošli, ali reforme tek čekaju
Bosna i Hercegovina je još u martu 2024. dobila odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora. Međutim, to nije značilo da je pregovarački proces mogao odmah da počne.
Za usvajanje pregovaračkog okvira i početak stvarnih pregovora BiH mora ispuniti niz dodatnih uslova.
EU sada ponovo posebno ističe reforme u oblasti vladavine prava, pravosuđa i izbornog sistema.
To znači da će nova vlast, bez obzira na to ko je bude činio, vrlo brzo biti suočena sa istim pitanjem koje je prethodnim političkim garniturama godinama predstavljalo problem: može li se u BiH postići dogovor o reformama koje zahtijeva evropski put?
Za Brisel je odgovor očigledno važniji od samog ishoda izbora.
Novac iz EU je dodatni pritisak
U zajedničkoj izjavi Kalas i Kos posebno su pomenule i Plan rasta za zapadni Balkan.
BiH mora završiti pravne i institucionalne promjene kako bi u potpunosti iskoristila sredstva predviđena tim planom. EU upozorava da bi bez napretka zemlja mogla nastaviti da gubi novac koji joj je namijenjen.
To je važan dio priče jer evropske integracije za građane nisu samo pitanje članstva i političkih pregovora.
Radi se i o konkretnim sredstvima za infrastrukturu, privredu i reforme.
Zbog toga će nova vlast biti pod pritiskom s dvije strane: od domaćih birača, koji očekuju rješavanje svakodnevnih problema, i od Brisela, koji traži da se konačno provedu reforme koje BiH godinama odlaže.
Šta sada slijedi?
Prvi korak biće potvrđivanje izbornih rezultata, nakon čega počinje politički mnogo komplikovaniji dio procesa – dogovor o vlasti.
EU je već jasno postavila očekivanja: vlast treba formirati brzo, nastaviti reforme i otvoriti prostor za početak stvarnih pristupnih pregovora.
Zato će se pravi odgovor na pitanje jesu li izbori bili uspješni vidjeti tek nakon izbornog dana.
Za Brisel je izborni proces važan, ali još važnije je šta će političari uraditi kada dobiju mandate.
Izbori su završeni. Sada počinje test za novu vlast.
