Uvoz oružja u evropske zemlje u razdoblju od 2021. do 2025. više se nego utrostručio u poređenju s prethodnim petogodišnjim razdobljem. Glavni razlozi su snabdijevanja Ukrajine u njenoj odbrani od ruske invazije te obnova vlastitih vojnih zaliha nakon decenija nedovoljnog ulaganja. “Naglo povećanje dotoka oružja u Evropu podiglo je ukupnu globalnu trgovinu oružjem za gotovo 10 posto”, pojasnio je Mathew George, direktor SIPRI-jevog Programa za transfere oružja.
Prema izvještaju, Evropa sada čini 33 posto globalnog uvoza oružja, dok je u prethodnom petogodišnjem razdoblju taj udio iznosio 12 posto. Iako jačaju vlastitu vojnu industriju, evropske zemlje i dalje pojačano kupuju američko oružje, posebno borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane velikog dometa.
Bliski istok
Uvoz oružja na Bliskom istoku pao je za 13 posto, uprkos tome što su Saudijska Arabija i Katar i dalje među četiri najveća svjetska kupca. Taj pad se uglavnom može pripisati činjenici da velike saudijske narudžbe iz ranijeg razdoblja tek treba da budu isporučene, objasnio je viši istraživač SIPRI-ja Pieter Wezeman.
Dodao je kako su države u regiji i prije nedavnih američkih i izraelskih napada na Iran već poslale značajne nove narudžbe koje još nisu ušle u statistiku.
Očekuje se da će trenutni sukob dodatno podstaknuti nabavku, posebno protivraketnih i protivvazdušnih sistema. “Prvo će nadomjestiti potrošenu opremu, a zatim će razmotriti i nabavku dodatne kako bi se zaštitili još učinkovitije nego dosad”, rekao je Wezeman.
Kad je riječ o izvoznicima, Sjedinjene Američke Države učvrstile su svoju dominaciju povećavši udio na globalnom tržištu sa 36 na 42 posto. Na drugom je mjestu Francuska sa 9,8 posto globalnog izvoza, dok je udio Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. pao sa 21 na svega 6,8 posto. Ukupni izvozni udio evropskih zemalja iznosi 28 posto, što je četiri puta više od Rusije i pet puta više od Kine.
