Računi za gas i električnu energiju mogli bi ove zime porasti širom Evrope ukoliko veleprodajne cijene dovoljno dugo ostanu na povišenom nivou da se njihov rast prenese na krajnje potrošače, piše Euronews.
Referentna cijena evropskog prirodnog gasa na veleprodajnom tržištu, holandski TTF za isporuku narednog mjeseca, u utorak je kasnije tokom dana iznosila više od 66 evra po megavat-satu (MWh), nakon što je ranije dostigla više od 68 evra. Poređenja radi, početkom godine iznosila je oko 29 evra po MWh.
Rast cijena podstakla je sve veća zabrinutost investitora da bi Ormuski moreuz mogao ostati zatvoren i tokom zime.
Situacija je dodatno osjetljiva zbog činjenice da su evropska skladišta gasa pred početak grijne sezone i dalje neuobičajeno slabo popunjena.
Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, skladišta gasa u Evropskoj uniji bila su 24. avgusta popunjena 62,99 odsto.
“Evropska skladišta gasa neuobičajeno su prazna za ovo doba godine”, rekla je Nataša Filding, urednica za gas, LNG, ugalj i biomasu u kompaniji Argus Media. Kako je navela, trenutni nivo zaliha znatno je ispod petogodišnjeg prosjeka od 79 odsto.
“Jedini put u posljednjih 15 godina kada su zalihe bile približno ovako niske bio je 2021. godine, uoči posljednje velike gasne krize“, rekla je Filding.
Među većim evropskim tržištima s najnižim nivoom zaliha posebno se izdvajaju Njemačka, čija su skladišta popunjena svega oko 51 odsto, i Holandija, gdje je popunjenost oko 44,3 odsto.
Evropa troši manje gasa nego prije nekoliko godina
Oxford Economics je u izvještaju objavljenom 13. avgusta, prije najnovijeg skoka cijena, naveo da je potrošnja gasa u Evropskoj uniji trenutno oko 15 do 20 odsto niža nego 2021. godine.
Prema toj analizi, EU može funkcionisati i sa nižim nivoom popunjenosti skladišta, ali bi u tom slučaju morala više da se oslanja na uvoz LNG-a tokom zime. To bi istovremeno povećalo izloženost evropskog tržišta konkurenciji azijskih kupaca za dostupne količine gasa.
Ta konkurencija već je pojačana zbog praktičnog zatvaranja Ormuske moreuza, čime je poremećen jedan od glavnih pravaca kojim se inače transportuje gotovo petina svjetske trgovine LNG-om.
Ukoliko dođe do nadmetanja evropskih i azijskih kupaca za ograničene količine gasa, veleprodajne cijene mogle bi dodatno porasti.
Analitičari Goldman Sachsa Samanta Dart i Laura Kir naveli su da trenutni nivoi cijena “neće biti dovoljni da Evropa napuni skladišta za zimu”.
U scenariju u kojem se izvoz energenata sa Bliskog istoka bude postepeno normalizovao tek tokom 2027. godine, decembarska cijena TTF-a mogla bi, prema njihovoj procjeni, morati da poraste iznad 100 evra po MWh. To bi bilo dvostruko više od osnovnog scenarija Goldman Sachsa, koji predviđa cijenu od 50 evra po MWh.
EU bi mogla preispitati zabranu ruskog gasa
Oxford Economics upozorava da bi Evropska unija, ukoliko dođe do dodatnog pogoršanja snabdijevanja, mogla biti primorana da privremeno preispita pojedine dijelove zabrane uvoza ruskog gasa.
Prema posljednjem obračunu Evropske komisije, Rusija je 2025. godine učestvovala sa oko 12,5 odsto u ukupnom uvozu gasa u EU, računajući gas koji stiže gasovodima i LNG.
Savjet EU je u januaru 2026. usvojio uredbu kojom se zabranjuje uvoz ruskog LNG-a i gasa putem gasovoda, uz prelazne rokove za postojeće ugovore. Prema sadašnjem planu, kompletna zabrana ruskog gasa trebalo bi da bude na snazi do kraja 2027. godine.
Koliko brzo bi mogli porasti računi domaćinstava?
Kratkotrajni skok cijena na veleprodajnom tržištu ne mora odmah dovesti do većih računa za domaćinstva. Međutim, ukoliko se visoke cijene zadrže duže vrijeme, njihov uticaj će se postepeno prenijeti na nove i obnovljene ugovore.
Naglo povećanje veleprodajnih cijena ne znači automatski i trenutno povećanje maloprodajnih cijena. Referentna TTF cijena može rasti mnogo brže od stvarne cijene po kojoj evropski uvoznici plaćaju gas, jer oni često imaju postojeće ugovore i koriste zaštitu od promjena cijena.
Kako ti ugovori budu isticali, a snabdjevači budu primorani da veće količine gasa kupuju ili štite po novim, višim tržišnim cijenama, njihovi stvarni troškovi postepeno će se približavati veleprodajnim cijenama.
Veći troškovi potom mogu biti prebačeni na domaćinstva kroz izmjene tarifa ili prilikom obnavljanja ugovora.
Prema Nataši Filding, koliko će računi za energiju porasti zavisiće prije svega od toga koliko dugo će trajati rast cijena i da li će one u narednim mjesecima nastaviti da rastu.
“Domaćinstva sa promjenjivim tarifama za gas među prvima će osjetiti posljedice viših veleprodajnih cijena”, rekla je ona, dodajući da je prenos rasta cijene gasa na račune za električnu energiju obično slabiji.
Zemlje sa liberalizovanijim maloprodajnim tržištima, prema njenim riječima, obično bilježe brži prenos veleprodajnih promjena na krajnje potrošače.
Njemačka i Austrija sporije osjete promjene
Prema analizi Oxford Economicsa, u prosjeku je potrebno oko šest mjeseci da se promjene veleprodajnih cijena u potpunosti odraze na cijene koje plaćaju potrošači. Međutim, razlike među evropskim zemljama su velike.
U Njemačkoj i Austriji taj proces može trajati gotovo godinu dana, prije svega zbog strukture tržišta na kojem su veoma zastupljeni ugovori sa fiksnim cijenama koji traju 12, pa čak i 24 mjeseca.
U Francuskoj, Italiji i Španiji cijene gasa za domaćinstva mogu reagovati već nakon nekoliko mjeseci. U Holandiji je prenos promjena cijena gotovo trenutan.
Oxford Economics procjenjuje da je Italija među velikim evropskim ekonomijama najizloženija eventualnom šoku cijena gasa, zbog kombinacije relativno brzog prenosa veleprodajnih cijena na potrošače i natprosječne zavisnosti od gasa.
Ipak, Italija trenutno ima jedan od najviših nivoa popunjenosti skladišta gasa u Evropi.
Mnogo toga zavisi od zime
Konačan uticaj visokih cijena gasa u velikoj mjeri zavisiće od toga kakva će biti predstojeća zima.
Oxford Economics upozorava da gas i dalje predstavlja osnovu grijanja u Evropskoj uniji, zbog čega će potražnja za gasom značajno zavisiti od temperature tokom narednih mjeseci.
Dugotrajan period veoma hladnog vremena povećao bi potražnju za grijanjem, dodatno smanjio zalihe i mogao izazvati novi pritisak na cijene.
U izvještaju objavljenom prije najnovijeg skoka cijena prirodnog gasa, Oxford Economics procijenio je da bi cijene energije koje plaćaju potrošači u evrozoni – uključujući gas, električnu energiju i druge troškove energije za domaćinstva – u četvrtom kvartalu mogle biti čak 15 odsto više nego godinu ranije.
Ukoliko se trenutni rast veleprodajnih cijena nastavi, evropska domaćinstva mogla bi tako tokom zime početi osjećati posljedice mnogo skupljeg gasa – pri čemu će neka tržišta reagovati gotovo odmah, dok bi u Austriji i Njemačkoj rast računa mogao stići sa višemjesečnim zakašnjenjem.
