Prema procjenama 80.110 novih slučajeva raka među odraslim osobama od 20 godina naviše u SAD-u 2015. se može pripisati lošoj ishrani, kaže se u studiji koja je objavljena u časopisu JNCI Cancer Spectrum.
“Ovo je jednako broju od 5,2 posto invazivnih karcinoma koji su dijagnostifikovani odraslim Amerikancima u 2015. godini”, kazao je dr Fang Zhang, epidemiolog i nutricionista na Univerzitetu u Bostonu, koji je prvi autor studije i dodao: “Ovaj postotak je uporediv s brojem karcinoma koji se povezuje s uticajem alkohola.”
Istraživači su procijenili sedam navika u ishrani: nizak unos povrća, voća, integralnih žitarica i mliječnih proizvoda, a visok obrađenog mesa, crvenog mesa i zašećerenih pića.
Nizak unos integralnih žitarica je povezan s najvećim rizikom za rak u SAD-u, a slijede nizak unos mliječnih proizvoda, visoki unos obrađenih mesnih proizvoda, nizak unos povrća i voća, visok unos crvenog mesa i visoki unos zaslađenih pića.
Studija je uključila podatke o ishrani odraslih osoba u SAD-u između 2013. i 2016, kao i podatke o učestalosti raka u 2015.
Istraživači su upotrijebili komparativni model procjene rizika, koji uključuje procjenu broja slučajeva raka povezanih s lošom ishranom i pomogao je procjeni o tome koliko ishrana igra ulogu u razvoju karcinoma. Te procjene su dobijene korištenjem drugih studija koje su se bavile povezanošću ishrane i raka.
“Prijašnje studije pokazuju snažne dokaze da česta konzumacija obrađenog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva, a isto važi za slabi unos integralnih žitarica”, kazao je Zhang.
Istraživači su došli do zaključka da je rak debelog crijeva najviše povezan sa slučajevima koji su povezani s ishranom, i to 38,3%.
Kad su rezultati procijenjeni s obzirom na ishranu, slaba konzumacija integralnih žitarica i mliječnih proizvoda i konzumacija velike količine obrađenog mesa je doprinosila najvećem riziku od raka. Takođe, muškarci od 45. do 64. godine, među kojima Afroamerikanci i Hispanoamerikanci su imali najveću učestalost karcinoma povezanih s ishranom u poređenju s drugim grupama.
Studija je bila ograničena u nekim aspektima, među kojima i u tome da podaci nisu mogli pokazati kako je učestalost karcinoma povezana s životnom dobi.
Jako obrađena hrana čini sve veći udio u svjetskoj ishrani. Studija iz 2016. godine je otkrila da 60 posto kalorija u ishrani prosječnog Amerikanca dolazi od ovakve hrane, a studija iz 2017. je otkrila da je tako u ishrani polovine Kanađana. U ishrani stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva postotak je bio oko 50 posto, a sve veći dio svijeta u razvoju počinje se hraniti na ovaj način.
Moguće se zaštititi od razvoja karcinoma izbjegavanjem jako obrađene hrane i umjesto nje jesti organsku hranu, pokazuju istraživanja.
Ljudi koji često jedu organsku hranu smanjili su njihov ukupni rizik od razvoja raka, kaže se u studiji iz naučnog časopisa JAMA Internal Medicine. Preciznije, oni koji su najviše jeli organsku hranu su imali veću vjerovatnoću da izbjegnu ne-Hodgkinov limfom i rak dojke koji se pojavljuje u postmenopauzi od onih koji rijetko ili nikad ne jedu organsku hranu.
Dodatno, prema studiji objavljenoj u istom časopisu imamo 14 posto veći rizik od rane smrti sa svakim unosom od 10 posto količine jako obrađene hrane koju jedemo.
“Ljudi danas traže brza rješenja, pa jedu više obrađene hrane”, kaže Nurgul Fitzgerald sa Univerziteta Rutgers. Kod izbora hrane, ljudima je okus glavni faktor odabira, ali važni su im i cijena i puna pripremljenost, koja je na vrhu liste: uzmi i jedi, već je sve gotovo, piše CNN.
(Jutarnji.hr)
