“Povod za nove udare bio je napad Irana na komercijalni brod u Ormuskom moreuzu. Brod se zapalio, a posada ga je napustila. Neposredno nakon toga, Sjedinjene Države pokrenule su vazdušne napade na oko 140 ciljeva u Iranu. To je najveći broj meta gađanih u jednom talasu otkako je počela ova serija udara. Iran sada insistira da mora imati isključivu kontrolu nad moreuzom i pravo da naplaćuje prolaz brodovima koji njime plove. To bi predstavljalo radikalan zaokret u odnosu na višedecenijsko međunarodno shvatanje da je riječ o međunarodnom plovnom putu, uprkos tome što se moreuz nalazi u teritorijalnim vodama i Irana i Omana”, naveo je Džon Gambrel iz Asošijeted presa.
U saopštenju Islamske revolucionarne garde navedeno je da se, nakon ovog incidenta, prije svega zbog narušene bezbjednosti izazvane, kako tvrde, nezakonitom intervencijom stranih sila, “Ormuski moreuz zatvara do daljeg, odnosno do okončanja američkog prisustva i intervencije u regionu”.
“Nijednom plovilu neće biti dozvoljen prolaz. Posljedice takve intervencije snosiće američko-cionistički neprijatelj, kao i države koje su stavile svoju teritoriju na raspolaganje za baze sa kojih neprijatelj sprovodi ove prijetnje”, navedeno je u saopštenju.
Liban će učestvovati na razgovorima sa Izraelom sljedeće nedjelje u Rimu, prenosi Times of Israel, pozivajući se na izjavu libanskog zvaničnika. Najava dolazi u trenutku kada je američka vojna delegacija posetila Liban kako bi razgovarala o sprovođenju okvirnog sporazuma. Bejrut je ranije uslovljavao svoje prisustvo povlačenjem izraelskih snaga iz pojedinih oblasti na jugu zemlje.
Okvirni sporazum
Prema okvirnom sporazumu, Izrael će se postepeno povlačiti, ali bez preciziranog vremenskog roka, dok je predviđeno da libanska vojska preuzme punu kontrolu nad dve manje oblasti označene kao pilot-zone.
Bahtiar Aljaf iz Instituta IPIMES govorio je za Euronews Srbija te ocijenio da je trenutna eskalacija prije svega posljedica podjela unutar iranskog državnog vrha. Kako kaže, predsjednik Masud Pezeškijan i ministar spoljnih poslova Abas Arakči zalažu se za nastavak sprovođenja memoranduma sa Sjedinjenim Državama, dok Revolucionarna garda i vjerski establišment imaju znatno tvrđi pristup.
“Trenutna situacija odraz je onoga što se događa unutar iranskog rukovodstva. Jedan dio vlasti želi da nastavi sprovođenje memoranduma sa Amerikom, dok drugi smatra da upravo sada treba odlučiti o budućnosti tih razgovora. Problem je što se više gotovo i ne govori o nuklearnom programu, koji je suština spora između Vašingtona i Teherana, već je fokus potpuno prebačen na Ormuski moreuz. Za sada ne vidim prostor za deeskalaciju, jer nijedna strana nije spremna na ustupke”, naveo je Aljaf.
Govoreći o iranskim napadima na američke vojne objekte u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu, Aljaf kaže da se zalivske države nalaze između dvije sukobljene strane i da nemaju mnogo prostora za samostalnu reakciju. Upozorava i da bi eventualni napadi na naftnu infrastrukturu predstavljali novu fazu sukoba, sa posljedicama po svjetsko tržište energenata.
“Te zemlje su između dvije vatre. Vjerovale su da će im američke baze garantovati bezbjednost, ali sada vidimo da Iran na svaki američki napad odgovara udarima na američke vojne objekte u regionu. Ako su tačne informacije da je gađana i naftna infrastruktura kod Kuvajta, to predstavlja novu fazu eskalacije koja bi mogla da utiče na cijene nafte i energenata širom svijeta”, naveo je on.
Komentarišući prekid pregovora o nuklearnom programu, Aljaf smatra da političko rukovodstvo u Teheranu možda nije imalo potpunu kontrolu nad potezima Revolucionarne garde. Ističe da su i Vašington i Teheran u međuvremenu zauzeli tvrđe pozicije, dok Oman pokušava da ponudi kompromisno rješenje za plovidbu kroz Ormuski moreuz.
“Nisu svi bili upoznati sa svime što se događalo”
“Čini mi se da ni predsjednik Pezeškijan ni iranska vlada nisu bili potpuno upoznati sa svim što se događalo. Poslije napada na trgovačke brodove i američka i iranska strana dodatno su zaoštrile retoriku. Postoji omanski prijedlog kojim bi južni koridor uz obalu Omana ostao otvoren za plovidbu, dok bi sjeverni dio bio pod kontrolom Irana, ali bez naplate prolaza. Za sada Teheran još razmatra taj prijedlog”, dodao je Aljaf.
Na pitanje o oprečnim tvrdnjama Vašingtona i Teherana u vezi sa plovidbom kroz Ormuski moreuz, Aljaf kaže da obje strane djelimično iznose tačne informacije.
“Plovidba uz iransku obalu trenutno nije moguća, dok je prolaz uz omansku obalu znatno složeniji. Prema američkim tvrdnjama, brodovi prolaze uz zaštitu američke mornarice upravo tim koridorom. Iran neće rizikovati odnose sa Omanom, koji mu je jedan od najbližih partnera u Persijskom zalivu”, naveo je on.
Govoreći o mogućnosti nastavka pregovora, Aljaf ocjenjuje da je pažnja potpuno preusmjerena sa nuklearnog programa na pitanje kontrole Ormuskog moreuza, zbog čega ne očekuje skoro smirivanje situacije.
“Sada više gotovo niko ne govori o nuklearnom programu. Iran smatra da je upravo Ormuski moreuz najosjetljivija tačka za Sjedinjene Države i svjetsku ekonomiju. Posljedice eventualne blokade ne bi pogodile samo Ameriku, već čitav svijet, posebno zemlje koje zavise od uvoza nafte, hrane i robe. Trenutno smo u pat poziciji i ne vidim ozbiljnu inicijativu koja bi vodila ka deeskalaciji”, rekao je Aljaf.
