Kada ljeto ostane tek u lijepom sjećanju, u ljudskom organizmu počinju se događati određeni procesi koje stručnjaci objašnjavaju evolucijom.
Sadržaj teksta
Opadanje kose
Sve je u prirodnom ciklusu gubitka kose. U jednom trenutku 90 odsto naše kose raste, a ostatak je u mirovanju (poznato kao telogenska faza) u trajanju od dva do šest mjeseci prije nego što ispadne. Sama folikula dlake onda počiva tri mjeseca prije nego što se cijeli proces ponovi (osim ako ćelavite). Istraživači su otkrili da žene u julu imaju najveći udio vlasi u mirovanju. U većini slučajeva, telogena faza završava oko 100 dana kasnije, od oktobra pa nadalje. Zašto? Jedna je teorija da je to evolucijska stvar – da tijelo drži kosu kako bi zaštitila vlasište od ljetnog sunca. I ne samo to, već u ovo doba godine nivo vitamina D pada kroz nedostatak izloženosti suncu – a nedostatak vitamina D može pridonijeti neurednim ciklusima kose, gubitku kose i alopeciji.
Istraživanja takođe pokazuju da gotovo jedna od četiri žene ne dobija dovoljno željeza, stavljajući ih u rizik od anemije povezane s nedostatkom željeza i gubitkom kose. Daljih 10 odsto žena ne dobija dovoljno joda, što može uticati na funkciju štitne žlijezde i imati pogubne učinke na kosu.
Stoga u jesen jedite više proteina, povrća i voća. Uz to pijte puno vode kako biste poboljšali protok nutrijenata, a možite koristiti šampon s kofeinom.
Suva koža
Hladan i suv jesenji i zimski vazduh nije prijatelj kože, koja u ovim mjesecima postaje dehidrirana i osjetljiva. Grijanje ne pomaže situaciji, stoga povećajte unos vode na tri litra dnevno. Takođe, koristite i dnevnu kremu s ceramidima. To su masne molekule u koži koje su sastavni dio njene zaštitne barijere tj. zadržavaju vlagu i tjeraju bakterije i druge mikrobe. Stoga je krema koja ih sadrži izvrstan način zadržavanja vlage u koži.
Noću se savjetuje primjena seruma s hijaluronskom kiselinom, koja apsorbuje molekule vode na hiljadu puta veću težinu. Prebacite se s losiona za tijelo na kremu obogaćenu ceramidima i ureom za zaštitu kože od vanjskih elemenata. Urea povećava sadržaj vode u koži privlačenjem vlage iz atmosfere. Takođe tretira suvoću i svrbež, što se događa prirodno tokom hladnijih mjeseci pa je to posebno korisno za bolesnike koji pate od ekcema i psorijaze.
Za zdravlje kože savjetuje se jesti puno vitamina C iz zelenog povrća, kao što su kelj, špinat i brokula, plodova visokih antioksidansa i beta karotena, kao što su agrumi i bobice, te dijeta bogata masnom ribom.
Manjak energije
Pitate se zašto se osjećate tako tromo kada prođe ljeto? Dobra vijest je da niste sami. Postoji opšta tendencija usporavanja i osjećaja pospanosti tokom hladnijeg vremena, a to može biti dio primitivnog stanja hibernacije.
Drugi je razlog to što počinjemo jesti težu i topliju ugljikohidratnu hranu kada osjetimo hladnoću, povećavajući tako šanse za smanjenje energije nakon jela. Pijte zeleni čaj jer sadrži polifenole, koji poboljšavaju proizvodnju energije. Izbjegavajte kofein, koji je sada prepoznat kao jedan od velikih energetskih vampira. Naime, kofein u kratkom roku daje brzi podsticaj, ali dugoročno previše kofeina može dovesti do nemira, nesanice, glavobolje, tjeskobe i umora.
Za međuobrok pokušajte jesti šaku mješavine sušenog voća (marelice, smokve, grožđice), sjemenke i orašaste plodove. Napravite teglu s omiljenom mješavinom i držite je pri ruci.
Počnite dan kašom. Istraživači u Australiji otkrili su da su sportisti nakon tri sedmice zobene prehrane imali četiri odsto više izdržljivosti.
Povećanje unosa vitamina C povećaće apsorpciju željeza. Jednostavan savjet je popiti čašu svježeg soka od narandže tokom doručka, a ne šoljicu čaja (apsorpcija željeza blokira tanini).
Jedite redovne obroke ravnomjerno raspoređene tokom dana.
Usvojite dijetu koja se temelji na hranjivim vlaknima, kao što su svježe voće, povrće, grah, orašasti plodovi, sjemenke, korjenasto povrće i cjelovite žitarice (integralni hljeb, cjelovita tjestenina, ječam, smeđa riža). Govedina, jaja, zob, ekstrakti kvasca, mliječni proizvodi i smeđa riža daju vitamin B za proizvodnju energije u ćelijama. Izbjegavajte prejedanje i višak alkohola, koji može uzrokovati gubitak energije.
Noćne more
Istraživanja su pokazala da su noćne more uobičajene kod osoba koje doživljavaju depresiju – rizik se počinje povećavati tokom jeseni zbog sezonskog afektivnog poremećaja. Natjerajte se na šetnju vani čak i ako nije sunčano. Oblačno nebo i dalje proizvodi svjetlost koja pojačava serotonin.
Slabiji imunitet
Prehlade i druge respiratorne infekcije četiri su puta češće u ovo doba godine nego tokom toplijih mjeseci. Postoji nekoliko razloga zašto. Prvo, vaš imunološki sistem trpi više infekcija tokom jeseni i zimskih mjeseci nego u bilo kojem drugom dobu godine. Istovremeno, nivo vitamina D pada zbog smanjene izloženosti suncu, što smanjuje imunitet.
Drugi faktor je da ljudi imaju tendenciju više boraviti zajedno u zatvorenom prostoru kad je hladno, tako da se klice lakše šire. Grijanje može uzrokovati sušenje nosne sluznice, što olakšava širenje virusnih infekcija. Pušači su skloniji respiratornim infekcijama jer dim cigarete nadražuje disajne puteve, tako da infekcija ulazi lakše.
Za prevenciju, uzimajte vitamin D, koji može smanjiti rizik od najmanje jedne respiratorne infekcije, uključujući prehladu i upalu pluća, za trećinu. Uzimajte i vitamin C – virusi ne mogu preživjeti u ćelijama koje sadrže visok nivo vitamina C.
Zanimljivosti
23. septembar uzima se kao službeni početak jeseni te nešto hladnijeg, vjetrovitijeg i kišnijeg vremena. Iako ovo zvuči zastrašujuće, sve ima svoje prednosti pa tako i jesen.
1. Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24 sata svake godine, jer Zemljina orbita nije savršena.
2. Jedan od najnevjerovatnijih znakova jeseni je okretanje lišća. Kraći dani su znak da drveće počne da se priprema za zimu.
3. Zimi nema dovoljno svjetlosti za fotosintezu, tako da pošto se dani skraćuju tokom jeseni, drveće počinje da zatvara svoje sisteme za proizvodnju hrane i smanjuje količinu hlorofila u lišću.
4. Osobe rođene u jesen žive duže, pokazalo je istraživanje “Journal of Aging Research”. I ne samo to – bolji su u školi.
5. Seksualno smo aktivniji u jesen. Nivo hormona i kod muškaraca i kod žena u jesen je viši nego u bilo koje drugo doba godine, pokazalo je nekoliko studija.
6. Aroma pite od bundeva je prirodni afrodizijak, a ona se nekada preporučivala za uklanjanje pjegica i liječenje zmijskih ugriza.
7. Jesen se nekada zvala “žetva”.
8. Veća je vjerovatnoća da se Aurora borealis javi u jesen nego u bilo koje drugo godišnje doba.
9. Nijedan film koji je izašao na jesen nije dobio “Oscara”.
10. Mnoge ptice se u ovo doba pripremaju za migracije, a životinje za zimski san.
(Nezavisne)
