Pentagon ubrzano razvija planove za moguću vojnu operaciju na Kubi u slučaju da američki predsjednik Donald Tramp izda naredbu za intervenciju, prenosi Ju-Es-Ej Tudej.
Dva izvora upoznata sa planiranjem rekla su, uz uslov anonimnosti, da je riječ o konkretnim vojnim pripremama koje bi mogle biti aktivirane u kratkom roku.
Takve direktive predstavljale bi dodatnu eskalaciju napetosti između SAD i Kube, koje su počele u januaru kada je Trampova administracija ograničila isporuke nafte ostrvu u okviru šire kampanje pritiska.
Ju-Es-Ej Tudej je zatražio komentar od američkog Ministarstva odbrane i Južne komande SAD, ali odgovor nije dobio.
Planovi kruže Vašingtonom, pregovori neizvjesni
Informacije o mogućoj eskalaciji prvo su objavljene na platformi Sabstak portala Zeteo, nakon čega su se proširile političkim krugovima u Vašingtonu.
SAD i Kuba potvrdile su da su u ranoj fazi razgovora o izlasku iz krize, ali nije jasno koliko su spremne na ustupke. Ranije je objavljeno da se razmatra i potencijalni ekonomski sporazum koji bi mogao ublažiti tenzije.
Iako je fokus administracije posljednjih nedjelja bio na sukobu sa Iranom, napetosti između Vašingtona i Havane dodatno su porasle. Tramp je nagovijestio da bi mogao “preuzeti Kubu u nekom obliku”, dodajući da može “raditi šta želi”.
U Bijeloj kući je izjavio i: “Možda ćemo svratiti do Kube kad završimo s ovim”, aludirajući na sukob sa Iranom.
Kuba prijeti odgovorom
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel poručio je da će se zemlja braniti u slučaju napada: “Borićemo se, branićemo se, i ako padnemo, umrijeti za domovinu znači živjeti.”
Napetosti su dodatno porasle nakon tajne američke operacije u januaru, kada je iz Venecuele izvučen bivši predsjednik Nikolas Maduro, pri čemu su poginula 32 kubanska vojnika.
SAD već decenijama razmatraju mogućnost intervencije na Kubi, još od 1959. godine i dolaska Fidela Kastra na vlast.
Najnoviju krizu dodatno je pogoršala američka blokada isporuka nafte, koja je dovela do duboke energetske i ekonomske krize na ostrvu.
